Cvelferska sela su starački dom na otvorenom

Županjska Posavina najnerazvijeniji je dio Vukovarsko-srijemske županije koji stanovnici masovno napuštaju. Negativan trend posebice je uzeo maha nakon ulaska Hrvatske u EU i otvaranja granica i tržišta rada, jer u bogate europske zemlje sada odlaze cijele obitelji. Posebice je poražavajuća slika na istoku županjske Posavine, na graničnom području Hrvatske sa Srbijom i BiH, koje su katastrofalne poplave u svibnju 2014. godine dodatno unazadile i osiromašile. Odnijele su i ono malo radnih mjesta koja su ljudima osiguravala egzistenciju. Danas ondje nema gospodarskih aktivnosti ni perspektive za mlade ljude. To granično područje investitori obilaze u širokom luku, a najveći poslodavac ondje je Centar za socijalnu skrb. U prvih sedam mjeseci ove godine u PP Vrbanja podneseno je 468 zahtjeva za prijavu privremenog odlaska izvan RH, za 76 više nego u cijeloj prošloj godini. A stvarna je brojka zasigurno još i veća, jer se pretpostavlja da se brojni građani koji su otišli prethodno nisu javili policiji.

– Ne radi se ovdje o bijeloj kugi, nego o kontinuiranom zapostavljanju i nerazvijanju ovog prostora. To je za izravnu posljedicu ostavilo veliko iseljavanje, što je našu općinu učinilo staračkim domom na otvorenom – tvrdi načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić.

I početak nove školske godine donosi loše pokazatelje. U osnovnim školama županjske Posavine u prve razrede krenulo je 98 učenika manje u odnosu prema broju završenih osmaša. Najviše u Gunji (Rajevo Selo), gdje je razlika čak 28 đaka. Prošlu školsku godinu završilo je 50 osmaša, a ove su jeseni u školske klupe sjela 22 prvašića. Potom slijedi Cerna (Šiškovci) s minusom od 25 učenika i OŠ Ivana Kozarca u Županji, gdje je u lipnju 78 učenika završilo osmi razred, a upisano je 58 prvašića. Minus od po 13 učenika bilježe škole u Vrbanji i Bošnjacima, šest u Štitaru, a po jednog đaka manje imaju Soljani (Strošinci) i Babina Greda. Iz OŠ Mate Lovraka u Županji izišlo je 36 đaka, a stiglo 35 prvašića. U plusu je škola u Gradištu. Prvi razred pohađa 31 učenik, a u lipnju je školu napustilo 26 osmaša. Tri prvašića više u odnosu prema završenim osmašima ima škola u Drenovcima, a dva više škola u Posavskim Podgajcima. U Račinovcima (Đurići) deset osmaša je izišlo iz škole, a stiglo je deset prvašića. Najmanji razredni odjeli su u Posavskim Podgajcima, gdje četvrti razred pohađaju samo tri učenika, a osmi pet.

Lokalni čelnici i ravnatelji škola zabrinuti su zbog nastavka negativnog trenda pada broja učenika i upozoravaju da će situacija biti još gora, ako država pod hitno ne reagira i ne pronađe rješenje.

– Bez poticajnih mjera države ovaj se problem neće riješiti. Hrvatska je neuravnotežena u razvoju, potrebne su konkretne mjere da bi kapital došao u ruralne prostore i da bi se i ovdje pokrenule investicije i otvorila toliko potrebna radna mjesta bez kojih ovo područje nema budućnosti – zaključuje Šestić.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galić pozvao je Vladu da poslodavce koji će otvoriti nova radna mjesta na tom prostoru oslobodi poreza i na taj ih način stimulira i motivira za zapošljavanje mladih ljudi. Smatra da nerazvijena područja trebaju imati drugačiji tretman kojim će se potaknuti njihov razvoj. Od Vlade se očekuje da Projektom Slavonija i drugim pogodnostima zaustavi negativan trend iseljavanja i žitnici Hrvatske vrati mjesto koje joj i pripada.

– Izuzetno je važno da Vlada RH i svi mi zajedno shvatimo da opstanak obiteljskih poljoprivrednih domaćinstava znači opstanak Vukovarsko-srijemske županije i opstanak cijele Slavonije, jer poljoprivreda je okosnica egzistencije – ustvrdio je Galić. Dodao je da se uzda u učinkovitost Strategije razvoja VSŽ-a koja za cilj ima zaustavljanje odlaska mladih otvaranjem novih radnih mjesta, što je jedini način.