– Kod poduzetnika situacija se popravila u smislu da je većina njih poduzela određene aktivnosti i na određen način osposobila svoje poslovne prostore do određene mjere. Dobro im je došla pomoć Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva i Ministarstva rada koje je preko Zavoda za zapošljavanje dalo određene potpore za plaće i funkcioniranje, ali to su u principu i jedine pomoći koje su do sada direktno upućene poduzetnicima. Kada će i u kojoj mjeri i hoće li uopće biti obeštećeni, za sada ne znamo – kaže direktor HGK
– Županijske komore Vukovar Ivan Marijanović. Na poplavljenom području registrirana su 62 gospodarska subjekta koji zapošljavaju ukupno 200 ljudi koji su preko noći ostali bez posla, a njihove tvrtke bez mogućnosti bilo kakve djelatnosti. Najveći je dio tih poduzeća poplavljen i štete su totalne. Uništene su zalihe sirovina, gotovih proizvoda, poluproizvodi, strojevi…, a uglavnom je riječ o drvoprerađivačkoj industriji i tvrtkama koje su se bavile proizvodnjom namještaja i dijelova za namještaj. Načelnik Drenovaca Jakša Šestić konstantno upozorava na nužnost obnove gospodarskih subjekata, jer u suprotnome istočnom dijelu županjske Posavine prijeti propast.
– Za zapostavljeno i nerazvijeno područje Cvleferije 200 radnih mjesta ima golem značaj i ako država ne reagira i ne pomogne poslodavcima da obnove svoju djelatnost i pokrenu proizvodnju, to će biti nova katastrofa i dovest će do masovnog iseljavanja ljudi – uvjeren je.
Velika većina tvrtki u poplavljenim općinama koje su izgubile sve, jednostavno nemaju financijske snage pokrenuti proizvodnju.
– Bojim se da nam se ne dogodi sindrom područja od posebne državne skrbi, da se obnove i sagrade kuće i komunalna infrastruktura, a da na gospodarstvo nitko i ne misli. Paralelno mora ići obnova kuća i stanova i obnova gospodarstva – upozoravao je i Marijanović.
Šestić smatra da je suština problema poplavljenog područja kako ljude zadržati u tim selima. – Država mora napraviti poticajne mjere za zapošljavanje jer iluzorno je zamišljati da će se ljudi vraćati u poplavljeno područje, a nemaju radno mjesto. Treba pronaći stimulativne mjere koje će potaknuti ulaganja u ovo područje, naći modele kako će se ljudi i nakon javnih radova zaposliti i ostati živjeti na ovom prostoru. Samo ulaganje u kuće pretvorit će ova sela u vikend-naselja jer ljudi će otići u ljepše i bogatije krajeve gdje imaju radno mjesto – upozorava Šestić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr