Cvelferiji dajte poticajne mjere

Gospodarska, socijalna i demografska slika istočnog dijela županjske Posavine, najnerazvijenijeg područja Vukovarsko-srijemske županije, već dugi niz godina zvoni na uzbunu.

Katastrofalne poplave prije tri godine dodatno su pogoršale situaciju i potaknule masovno iseljavanje. Granično i gospodarski nerazvijeno područje na tromeđi Hrvatske s BiH i Srbijom, upozoravaju lokalni čelnici, sustavno se zapostavlja. Načelnik Drenovaca Jakša Šestić (HDZ) ne krije razočarenje, kako kaže, izostankom interesa ne samo državne, nego i županijske vlasti da se pomogne Cvelferiji, pokrenu gospodarske aktivnosti i zaustavi odlazak ljudi.

– Svaka inicijativa, svaki zahtjev, svaki naš dopis upućen na adrese raznih ministarstava, ali i Županije koja bi trebala biti prva stepenica i naša nastojanja snažno pogurati i inzistirati na njihovom rješavanju, nisu imale nikakvog učinka. Tražili smo da se i za Cvelferiju osiguraju iste povlastice kao i za Vukovar, da se potaknu ulaganja, ali naš prijedlog nikada nije uvršten ni na dnevni red Županijske skupštine. Pa kako onda očekivati od nekoga u Zagrebu da vam riješi problem – pita se Šestić.

– Gdje smo – tu smo, i tako već godinama, nikakvih pomaka na bolje nema, razočaran je i dodaje da je situacija jako loša.

– Pod hitno nam trebaju kvalitetne poticajne mjere za kapitalna ulaganja koja će investitorima koji se odluče ulagati na ovom području jamčiti oplodnju i povratak dijela uloženog kapitala, jer će u suprotnome i dalje odlaziti u razvijena područja. Treba im omogućiti poticaje za zapošljavanje ljudi i otvaranje novih radnih mjesta – ističe.

Dodaje da bez poticajnih mjera u Cvelferiji ne žele napraviti ni starački dom, jer investitori vide da taj prostor nema perspektivu i to je najveći problem.

– Kroz svoja javna poduzeća država treba povećati zapošljavanje na ovom našem području, primjerice Hrvatske šume. Nekada je u lokalnim šumarijama bilo po 30, pa i 40 sjekača, danas ih je svega pet-šest – kaže.

Napominje da su neuspješno tražili i otvaranje graničnih prijelaza na istoku županjske Posavine sa susjednom Srbijom i BiH i omogućavanje protoka robe, ljudi i dobara između susjednih sela koja su prije rata bila oslonjena jedna na druge. To su Strošinci – Jamena, Račinovci – Brezovo Polje, a zalagali su se i za prijelaz Račinovci – Jamena. I dok su na drugoj strani županije, na vukovarsko-iločkom području, koridori potpuno otvoreni i prijelazi već odavno u funkciji, Cvelferija je i dalje izolirana. Pogranična sela, Račinovci i Strošinci, odsječena su i postala su slijepo crijevo Hrvatske. A svako otvaranje graničnog prijelaza, osim što bi prometno oživjelo to područje, napominje Šestić, značilo bi i po desetak novih radih mjesta.

– Ne razumijem da Vlada ne shvaća problem i da dopušta da granični ruralni prostori ovako propadaju. Svi će nam radno sposobni ljudi otići, neće biti radne snage. Žalosno je, ali istinito, da jednostavno nema interesa da se pomogne ovome kraju. To bi trebalo pitati i naše saborske zastupnike koji su u Saboru zapravo više turistički, a ne zbog rješavanja problematike područja kojeg zastupaju. Naši političari koji već godinama šute i samo dižu ruke za usvajanje državnog proračuna, bez da su se ikada izborili za Slavoniju i ovaj naš kraj, također snose veliku odgovornost za situaciju u koju smo dovedeni – zaključuje Šestić.