Bliži se druga godišnjica od najveće prirodne katastrofe u novijoj povijesti, kada je podivljala Sava, nakon pucanja nasipa u Rajevu Selu, potopila istočni dio županjske Posavine. Razlozima koji su doveli do katastrofe golemih razmjera bavili su se i njemački znanstvenici. Kako piše “Deutsche Welle”, analizom satelitskih snimki i podataka otkrili su da je u svibnju 2014. polje niskog tlaka “Yvette” stajalo iznad BiH i Srbije kao zakovano. Kiša je lila i lila…
Uslijedile su poplave koje su nanijele štete koje se broje u milijardama i odnijele ljudske živote. Pitanjem zbog čega je “Yvette” tako dugo stajala nad Balkanom pozabavili su se stručnjaci s Instituta za istraživanje klime u Potsdamu. Uobičajeno je da se oblaci u takvom polju niskog tlaka, koje se inače formira iznad Atlantika, prebacuju sa zapada Europe prema istoku. Nakon što su pregledani svi meteorološki pokazatelji, uključujući i satelitske snimke i druge podatke o meteouvjetima, znanstvenici su došli do zaključka da zastoj oblaka na jednom mjestu ima veze s vjetrovima u gornjim, visokim slojevima atmosfere. Ti vjetrovi koje nazivaju jetstreamom stalno su prisutni oko gornje Zemljine polutke, obuhvaćaju je poput prstena. Prsten nije pravilan, nego je vijugav i kružeći oko Zemlje, vijuge se pomiču prema sjeveru ili jugu. Ti valovi se zovu Rossby-valovi. Kada se vijuga pomiče prema sjeveru, onda ona s juga povlači vruć zrak sa Sredozemlja, odnosno izaziva visoke temperature. I obrnuto – putujući prema jugu, povlači hladan zrak sa Sjevernog pola. U normalnim uvjetima to se pomicanje odvija neprestano. Prošlih su godina istraživači klime došli do zaključka da se takozvani Rossby-valovi sve češće zaustavljaju i vijuganje jednostavno prestane. Jetstream vjetrovi tada se jedno vrijeme nastavljaju kretati preko uvijek istih područja, ne pomičući se ni prema sjeveru ni prema jugu, poput rijeke koja stalno teče istim vijugavim koritom. A onda, kao da se oslobodi opruga, Rossby-valovi ih još više zaljuljaju prema sjeveru, odnosno prema jugu, pojasnio je za Deutsche Welle Stefan Rahmstorf s instituta u Potsdamu. Svi podaci koje su prikupili on i njegovi kolege govore u prilog tome da je upravo takav zastoj u vijuganju jetstream-vjetrova iznad BiH i Srbije doveo do poplava u jugoistočnoj Europi tijekom 2014. godine, odnosno do zastoja oblaka iznad cijele regije.
– Naši podaci ne mogu biti konačan dokaz da je to doista bilo tako, ali su vrlo indikativni, pogotovo ako se uzme u obzir da smo istu situaciju imali iznad Njemačke 1997. godine, kada je došlo do katastrofalnih poplava u ušću Labe – kaže Dim Coumou, koji je sudjelovao u izradi studije.
Prema mišljenju stručnjaka, povod zastojima je promjena klime. Razlika u temperaturi je motor koji pokreće vijuganje. Kako se povećala temperatura zraka na Sjevernom polu, tako je manja i razlika u temperaturi između zračnih masa – što rezultira povremenim smanjenjem vijuganja.
Studija je pokazala da moramo računati da ćemo se sve češće susretati s ekstremnim vremenskim prilikama poput onih tijekom svibnja 2014. Tijekom zadnjih deset godina sve češće se bilježi pojava zastoja Rossby-valova, odnosno pojave da iznad nekog područja stoji zarobljena kiša, a iznad drugih područja vladaju ekstremne vrućine. Tomu u prilog ide podatak da se broj obilnih kiša iznad Balkana u zadnjih 60 godina udvostručio.
– Rezultati istraživanja pružaju sve više dokaza da anomalije planetarnog vjetra jetstreama mogu pogodovati izazivanju ekstremnih vremenskih situacija. Ono što nas zabrinjava je što aktualne klimatske promjene poboljšavaju uvjete koji dovode do zastoja Rossby-valova – kaže Stefan Rahmstorf. To znači da se takve ekstremne vremenske neprilike mogu očekivati i ubuduće.
Stoga i ne čudi što svaka nova kiša u mještanima poplavljenih sela budi novi strah od Save koja im se te kobne subote, 17. svibnja 2014., pretvorila u najljućeg neprijatelja. Poručuju da će, ako ih takva katastrofa još jednom pogodi, zauvijek otići i više se nikada neće vratiti.
U Hrvatskim vodama uvjeravaju kako su mještani sigurni i poručuju da je sanacijom mjesta prodora i odrona nasip potpuno vratio svoju funkcionalnost i spreman je prihvatiti velike vode. Trebalo je ukupno 75 tisuća kubika različitog građevnog materijala da se zatrpa 12 metara dubok i 130 metara širok krater i sagradi novi nasip u Rajevu Selu, koji bi stanovnicima morao jamčiti veću sigurnost. Sve je pojačano injekcijskom betonskom zavjesom, a nasip je 60 centimetara viši od prijašnjeg. Dio radova činile su i sanacije pet odrona nasipa, jedna u Račinovcima, tri u Topoli te jedna u Bošnjacima.
„Ne možemo biti mirni jer koga zmija ugrize, i guštera se boji. I za stari nasip su nas uvjeravali da je siguran, da možemo biti mirni i da će moći izdržati, jer je obnovljen tek prije dvije-tri godine. Ali nakon prvog naleta vodene bujice urušio se kao kula od karata, voda ga je odnijela, kao da ga nije ni bilo”, kažu Rajevčani.
M.Lešic Omerovic/glas-slavonije.hr