– Ono što je različito u odnosu na prošlu godinu jest iskaz cijene šećerne repe koji predstavlja minimalnu cijenu od 230 kuna za tonu na temelju digestije od 16 posto, uvećanu za dodatak, a čija će visina ovisiti o ostvarenoj prosječnoj prodajnoj cijeni bijelog šećera u tržišnoj 2015./2016. godini – pojašnjava izvršni direktor Sirovinske službe Ivo Rešić.
Dodaje da će se time konačno urediti odnos cijene sirovine i njenog krajnjeg proizvoda, a najznačajnije je to da će proizvođači na ovaj način sudjelovati u raspodjeli dobiti, ovisno o njezinoj visini. Ako, primjerice, u idućoj proizvodnoj godini cijena šećera bude skočila iznad 500 eura po toni, proizvođači će za svakih idućih 50 eura biti stimulirani određenim iznosom. Tako će, ako cijena šećera bude iznad 4200 kuna, proizvođač dobiti dodatne 22 kune po toni šećerne repe, a ako cijena šećera bude između 4463 i 4500 kuna, dodatna zarada iznosit će 42 kune po toni slatkog korijena. Ako pak ne bude porasta cijene šećera, proizvođači će dobiti zajamčenih 230 kuna po toni, a Sladorana će i dalje proizvođačima podmirivati troškove prijevoza, pročišćavanja i utovara repe.
Tako bi se zaštitili proizvođači te izbjegla situacija od ove jeseni, kada je zbog niske cijene šećera na svjetskom tržištu, a radi zadržavanja stabilnog poslovanja, Sladorana bila prisiljena smanjiti već dogovorenu otkupnu cijenu za ovogodišnji urod repe s 300 na 240 kuna po toni. Sladorana će pokušati razgovarati s dobavljačima o smanjenju cijene repromaterijala.
– Naše su kalkulacije pokazale kako proizvođači neće biti oštećeni novim uvjetima otkupa šećerne repe koji su mnogo realniji od dosadašnjih. Situacija na tržištu šećera iznimno je loša te je prodajna cijena šećera još uvijek ispod proizvodne cijene, što nama proizvođačima stvara gubitke – kazao je Rešić, dodajući kako šećerna repa i dalje ostaje među najdohodovnijim poljoprivrednim kulturama u Hrvatskoj.
A u prilog proizvođačima repe ide i to što će po modelu izravnih plaćanja u poljoprivredi od 2015. do 2020. godine, imati i 290 dodatnih eura više po hektaru. Osim povećanja proizvodno vezanog poticaja, uz osnovno i zeleno plaćanje, ukupni poticaj mogao bi biti i iznad 3600 kuna.
– Nadamo se da ćemo ovakvim uvjetima i poticajima zadržati veći broj naših proizvođača i, uz popravak stanja na tržištu šećera prebroditi i ovu iznimno tešku godinu za sve sudionike u industriji šećera – zaključuje Rešić.
Marija LEŠIĆ-OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr