Stara autohtona šokačka kuća izvana je obojena nježnom žutom bojom i djeluje jako skromno, tako da posjetitelji i turisti koji odluče u njoj prespavati i ne slute kakvo se bogatstvo skriva u njoj.
Prirodna klimatizacija
S Maricom Jovanovac na obnovi i očuvanju kuće aktivno radi i njezina kći Željka Blaževac sa svojim suprugom Damirom Blaževcem. Oni su i dočekali reportere Lijepe naše Save.
„Oduvijek sam voljela tradiciju svoje obitelji i svojega sela. U Snašinim kućarima ostvarila mi se želja da tu tradiciju i očuvam”, kazala je Željka Blaževac, mlada majka troje djece, dok nas je uvodila u veliko dvorište imanja. Kako je bio vruć srpanjski dan, odmah pri ulasku u kuću primijetili smo da je u njoj ugodna temperatura.
„Niski stropovi i zidovi od blata daju prirodnu klimu. Ljeti je uvijek ugodno, a zimi se kuća brzo zagrije”, objasnila nam je Željka. Prva ulazna vrata vode u starinsku kuhinju, opremljenu starim štednjakom na drva – šporetom. Taj se štednjak ne upotrebljava, već je izložbeni predmet kao i ostala oprema te kuhinje i spavaće sobe. Na štednjaku se nalazi pripadajuća oprema i starinska pegla u koju se nekada stavljao žar i tako peglala odjeća. Sa strane je obješena kožnata torbica u koju bi svinjari, kada bi išli čuvati svinje na polje, stavljali domaći kruh, slaninu, kobasicu i ostale slavonske specijalitete.
„Do torbe je čutura napravljena 1844. godine. I nju su upotrebljavali svinjari kako bi na polju imali vodu za piće”, objasnio je Damir Blaževac.
Stari šokački kreveti i svečane nošnje
Na sredini prostorije nalazi se stol iza kojega je starinski element kuhinje u kojemu su poslagani tanjuri, a u kutu sobe smješten je maleni stol s tronošcima na kojemu su se igrala djeca. U skladu s tim, stolić je opremljen starinskim igračkama. U kuhinji je smješteno i drveno korito u kojemu se mijesio kruh te je u njega posložen i pribor potreban za miješenje. Kao u svakoj šokačkoj kući iznad štednjaka su obješene tave i ostali pribor za pravljenje jela, kao što su trenica i cjedilo za mlijeko te vijenac češnjaka. Bogata kuhinja ima čak i umivaonik s obješenim ručnikom – peškirom od posebnoga tkanja te šokački šešir.
Snašini kućari nisu slučajno dobili to ime. Naime, u sobu kućara useljavali su se mladenci. Na zidu sobe nalaze se slike svetaca i snaša, a po staklenim ormarima izvana su obješene ženske nošnje, dijelovi ženskih oglavlja i stara muška kabanica. Stari šokački kreveti prekriveni su starim šlinganim ponjavama (plahtama) i jastucima, a na njima su i lutke odjevene u šokačke nošnje. U sobi se nalazi i svečana nošnja, zlatovez te dijelovi tkalačkoga stana. Sa strane je smještena i stara kolijevka – zipka, te petrolejska lampa i šarane tikvice koje su specifične za gradištanske Šokce.
Kupaonica od spremišta za brašno
U kutu sobe smješten je još jedan stolić s tronošcima koji su nešto veći od onoga u kuhinji jer su na njima zimi sjedili muškarci. U sobi je i stara peć, a na njoj je jedan izniman rekvizit – pučka knjižica Danica iz 1894. godine. Uz nju se nalaze frula i tambura samica, koju su obično svirači sami izrađivali, a na njoj bi svirali u polju dok su čuvali svinje.
Ni dugačak trijem tipičan za šokačku kuću nije pust: kao i na podu prostorija, i na njemu se nalazi jedna vrsta šokačkog tepiha – tkane krpare, oborci i jedan stol sa šlinganim stolnjakom. Tu su i dvije gostinjske sobe, uređene slično kao i ona za izložbu, samo prilagođene boravku ljudi. Sljedeća prostorija je kupaonica. To je prije bio ambar, spremište u kojemu se čuvalo brašno. Kako je ono bilo najvrednije Šokcima, ta je prostorija uvijek bila dobro zaštićena. Željeli su i nju iskoristiti te su od jednoga dijela napravili kupaonicu za goste. Od jedne su prostorije domaćini napravili suvenirnicu u kojoj izlažu i prodaju ručno izrađene suvenire sa slavonskim motivima.
„Veliko je zanimanje izletnika koji organizirano dolaze autobusima, no nemamo dovoljno velik sanitarni čvor da primimo mnogo ljudi na nekoliko dana”, rekla je Željka Blaževac uz napomenu da osim turista iz Dalmacije i drugih krajeva Hrvatske i inozemni turisti pokazuju velik interes za njihovo imanje.
Autohtoni čardak atrakcija svima
Posebno ih oduševljava dvorište u kojemu se nalazi autohtoni čardak koji je nekada služio kao spremište kukuruza, dok su ispod njega bile smještene kokoši. Doživljaj svakako upotpunjuje i starinski bunar koji je imala gotovo svaka šokačka kuća te domaći obroci koje priprema Marica Jovanovac onako kako su ih nekada pripremale stare Šokice.
Ines Bilić/lijepanasasava.hr
