Ovih je dana u javnost plasirana vijest o otvaranju novog cestovnog graničnog prijelaza između Srbije i Hrvatske, koju su objavili gotovo svi mediji, pozivajući se na izjavu predsjednika vojvođanske vlade Igora Mirovića.
“Završili smo radove na izgradnji novog puta od Jamene, na teritoriju Šida, do sela Račinovci na teritoriju Hrvatske. Stvorili smo uvjete za još jedan granični prijelaz s Hrvatskom, što će posebno značiti građanima koji žele izbjeći gužvu na prijelazu Batrovci”, objavio je Mirović na Instagramu. No otvaranje novog graničnog prijelaza Račinovci – Jamena, koje su mnogi shvatili kao već gotovu stvar, daleko je od realizacije, i još je uvijek samo na razini želja dviju susjednih općina.
Izmjena ugovora
Naime, u Ministarstvu unutarnjih poslova RH objašnjavaju da je za otvaranje prijelaza potrebna izmjena međunarodnog ugovora, Sporazuma o pograničnom prometu s Republikom Srbijom i Uredbe o graničnim prijelazima, a taj postupak obuhvaća i prethodno pokretanje pregovora dviju država kako bi se postigla suglasnost o predloženim izmjenama. U dopisu, lani poslanome bivšem načelniku općine Drenovci, u čijem su sastavu Račinovci, istaknuto je da su svi ljudski i tehnički kapaciteti RH usmjereni na ulazak u šengenski režim i da smatraju kako nije svrhovito pokretati postupak izmjene međunarodnog ugovora s Republikom Srbijom, a sukladno s tim ni ostale pravne postupke koji prethode otvaranju novih graničnih prijelaza. Također je navedeno da to u konačnici ne znači da opravdanost iznesenoga prijedloga za otvaranje prijelaza ne bi trebalo ponovno razmotriti kada se za to steknu uvjeti.Jesu li se u međuvremenu, od rujna prošle godine, kada smo o tome pisali, pojavili kakvi novi momenti, provjerili smo u MUP-u. U odgovoru na upit Glasa Slavonije vezan uz novi granični prijelaz, upućen nakon objave predsjednika vojvođanske vlade, stoji kako nije dolazilo do promjena. “MUP RH nije zaprimio službenu inicijativu nadležnih tijela Republike Srbije kojom bi se nastavili pregovori oko Sporazuma, kao ni inicijativu za otvaranje novih graničnih prijelaza. Trenutačni granični prijelazi s Republikom Srbijom definirani su Uredbom o graničnim prijelazima RH”, stoji u odgovoru.
Potpora župana
Naime, krajem srpnja 2018. općine Drenovci i Šid potpisale su sporazum o pokretanju zajedničke inicijative za otvaranje graničnog prijelaza Račinovci – Jamena, kojim bi nakon tri desetljeća komunikacija između pograničnih područja ponovno oživjela i uspostavila se nova suradnja. Navedeno je da je novi prijelaz potreban zbog obostranog demografskog opstanka, poticanja ekonomskog razvoja i sigurnog reguliranja granice dviju država. Trebao bi znatno pridonijeti otvaranju zapadnog dijela Srbije i skratiti tamošnjim stanovnicima put do Brčkog, a očekuje se da bi veći dio putničkog prometa bio usmjeren upravo na njega i da bi rasteretio druge prijelaze, posebice Bajakovo. Novi prijelaz priželjkuju i mještani drenovačkog kraja, kojima bi se, uvjereni su, time otvorile nove mogućnosti.
Izalanstvo općine Drenovci, doznajemo od načelnika Josipa Nasurovića, u srijedu će se u Šidu, na poziv domaćina, sastati s čelnicima te općine i razgovarati o do sada učinjenom te o daljnjim koracima. Nasurović podržava otvaranje prijelaza, a punu potporu daje mu i vukovarsko-srijemski župan Damir Dekanić, koji će se za njega i osobno zauzeti u Vladi RH.
Otvaranje novog prometnog koridora i omogućavanje protoka ljudi, robe i dobara imalo bi višestruke koristi za to područje, među ostalima i poboljšanje cestovne infrastrukture, a lakše bi se izborili i za dugonajavljivanu županijsku cestu Ilok – Gunja, koja bi pratila istočnu granicu.
Nakon 30 godina očistili bi se i zapušteni kanali zarasli u šumu, a tu je, napominje načelnik, i zapošljavanje ljudi, dodatni razvoj raznih usluga na tome području, čime bi se u konačnici ostvarili i dodatni prihodi.
BOLJA KONTROLA GRANICE I VEĆA SIGURNOST
Drenovci su jedna od rijetkih općina koja ima granice s dvjema državama koje nisu članice EU-a. Otvaranje prijelaza Račinovci – Jamena značilo bi još bolju kontrolu državne granice, koja je ujedno i vanjska granica EU-a, i još veću sigurnost građana. To je, smatra Nasurović, bitno, pred nama je, napominje, jako izazovno razdoblje, jer svjedoci smo što se događa u Afganistanu. Na granici od Lipovca prema selima Cvelferije, odnosno od autoceste A3 do rijeke Save, u duljini od 28 kilometara, nema ni jednog graničnog prijelaza, a potreban je.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
