Država im je isplatila samo 3,5 posto iznosa odštete, a čak 280 oštećenih poljoprivrednika ogorčeno je i taj potez smatra sramotnim i bijednim. “Priznate su štete na usjevima kukuruza od 60 posto naviše, a krajem 2011. Općina je dobila doznaku o samo 199 tisuća kuna za naknadu štete. Razmišljali smo čak o tome da poljoprivrednicima predložimo da se odreknu tog novca u korist Općine, koja bi odmah pokrenula proceduru i javnu nabavu i raspisala natječaj za dodatni kamen za uređenje poljskih puteva”, pojašnjava babogredski načelnik Josip Krnić.
No, poučen lošim iskustvom svoga kolege iz obližnje općine, koji si je zbog takve odluke, iako u najboljoj namjeri, navukao brojne probleme, odlaske u policiju na informativne razgovore pa čak i istragu, od te je ideje odustao.
“Raspitali smo se i saznali da je riječ o kompliciranoj i vrlo složenoj proceduri. Svima onima kojima su štete priznate novac će biti raspoređen. A situacija je, nažalost, tako teška da je ljudima svaka kuna dobrodošla i ne bi bilo ni u redu tražiti da se odreknu pa i najmanjeg iznosa. Nazivali su me neki poljoprivrednici koji priznaju da će im dobro doći i to što će imati bar čime napuniti spremnik goriva u svome traktoru”, pojasnio je Krnić.
Inače, zbog prijave šteta od suše Babinu Gredu jesenas je posjetila inspekcija Ministarstva poljoprivrede i “pročešljala” svu dokumentaciju. Bilo im je čudno otkud su u Babinoj Gredi tolike površine pod kukuruzom. Krnić im je objasnio da je čak trećina stočnog fonda Vukovarsko-srijemske županije na babogredskom području, i samim tim je logično i da ljudi siju kukuruz i proizvode hranu za hranidbu stoke. Nikakve nepravilnosti nisu utvrđene. A uređenju poljskih puteva u Babinoj Gredi pridaje se puno pozornosti. Prošle godine ceste su nasute s 1.500 kubika tucanika i uređeno je sedam otresnica za poljoprivrednike.
Prihodi ostvareni od prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta i u 2012. bit će usmjereni uređenju poljskih puteva. “Uređuju se ključne ceste i ne gleda se gdje je čija njiva, već da se poljoprivrednicima omogući što bolja komunikacija. Moram reći da bi svi voljeli da se uredi baš kod njega, ali moramo biti strpljivi, treba prvo namaknuti novac, a onda raditi”, ističe Krnić. Najavljuje i nastavak uređenja kanalske mreže, a zahvaljujući Hrvatskim vodama i Vodoprivredi Vinkovci lani je uređeno 40 km kanala trećeg i četvrtog reda, a i ove je godine planirano isto.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
