Uz duhovnu pripremu, krizmanici i njihovi roditelji sve više pozornosti poklanjaju odabiru odjeće, organizaciji proslave, popisu gostiju i sastavljanju jelovnika… Svećenici upozoravaju da skupa odijela i darovi nisu krizma i da se taj sveti čin, koji se naziva i sakramentom kršćanske zrelosti, doživljava prilično površno. Zbog nametnutih trendova, koji su ih pretvorili u prave ceremonije, što nerijetko podsjećaju i na svadbena slavlja, krizma je, na žalost, postala veliki teret za siromašnije obitelji. Roditelji ne žele da njihova djeca odudaraju od ostalih, koji krizmu doživljavaju kao paradu i priliku da pokažu što imaju, iako si mnogi ne mogu priuštiti takav luksuz.
Ne bi u bakina vremena
Župnik Župe sv. Lovre u Babinoj Gredi Ivo Tunjić svojim je krizmanicima predložio da se 20. svibnja odjenu u tradicionalno narodno ruho.
“Već devet godina, otkako sam u ovoj župi, potičem krizmu u narodnim nošnjama. To bi im trebao biti ponos i puno bolje i jeftinije rješenje od kupovanja haljina”, pojašnjava župnik. Njegova se inicijativa baš i nije svidjela krizmanicima, ali ni većini roditelja.
“Ne želim ići po selu posuđivati narodnu nošnju. To je naš dan i želimo se lijepo urediti, odjenuti svečanu haljinu, a ne se znojiti u šokačkim nošnjama i vraćati se u vremena naših baka!” prokomentirala je buduća krizmanica.
Drenovački župnik i dekan, prečasni Marko Đidara, svojim krizmanicima nije uveo “dress code”, ali traži da se odjenu pristojno.
“Krizma nije smotra folklora, ni modna revija, a djevojke koje primaju taj sveti sakrament nisu lutke u izlogu ni mladenke. Preporučio sam im da kupe odjeću koju će moći nositi i poslije krizme, jer vremena su teška i treba biti što racionalniji”, pojašnjava Đidara.
Kume, plati vozački
Danas, upozorava župnik, nije jednostavno pronaći ni kuma za krizmu. “Kum bi trebala biti osoba koja će za svoje kumče moliti i brinuti se za njegov daljnji duhovni rast. Danas se sve više od kumova očekuju skupocjeni darovi, najnoviji modeli mobitela, laptopi, skuteri… A jedna Biblija bila bi sasvim dovoljna jer je Duh Sveti najvažniji dar prilikom svake krizme”, ustvrdio je župnik.
Njegove riječi potvrđuje i naš sugovornik iz Županje, kum budućeg krizmanika. “Kumstvo je sramota odbiti. Svjestan sam toga da je biti kum velika čast, ali na žalost, to je danas postao preveliki financijski teret. Kumče mi želi vozački ispit, ali uz najbolju volju nemam odakle dati tisuću eura. Stvarno mi je neugodno i moram priznati da bih volio da se i nisam našao u ovakvoj situaciji”, priznao nam je razočarani kum.
Krizma u utorak, 1. svibnja?
Krizmanici iz Cerne negoduju što je župnik za dan krizme odabrao 1. svibnja. “Krizme su svuda subotom i nedjeljom, i mi ćemo se zasigurno jedini krizmati utorkom, i to na Međunarodni praznik rada. Našem se župniku ne sviđa način na koji mladi slave Prvi svibnja i provode se, što nam je već spočitnuo, i zato je odlučio baš taj dan odrediti za krizmu”, tvrde naši sugovornici. Župnik nije bio raspoložen za razgovor. “Tko Vas je nagovorio da me zovete?” nekoliko je puta ponovio, a onda ustvrdio da je “u našoj nadbiskupiji uobičajeno da se krizme slave na 1. svibnja” i spustio slušalicu.
Glas Slavonije/Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ