Blagdan Đurđevo (23. travnja), Babina Greda slavi kao Dan općine. Lokalni čelnici imaju razloga za zadovoljstvo. Proteklih je godina mnogo učinjeno na gradnji komunalne infrastrukture, ali i na stvaranju pretpostavki za gospodarski razvoj. Uspjeli su dovesti stranog investitora i pokrenuti veliku green field investiciju, koja je snažan vjetar u leđa razvoju brojnih projekata i najbolji poziv drugim ulagačima, što potvrđuje i načelnik Josip Krnić.
– Sve što smo u proteklih osam godina radili i napravili, prije svega na otvaranju radnih mjesta, garancija je opstojnosti Babine Grede. Na započetim projektima nećemo stati i već su i drugi u pripremi. U ovo predizborno vrijeme ulazimo s određenim optimizmom. Same investicije koje će se događati u predstojećem razdoblju daju nam za pravo da možemo sa sigurnošću reći da Babina Grede neće niti stati, niti nestati. I osobno sam vrlo nezadovoljan velikim brojem odlazaka mještana u strane zemlje, jer je unazad tri godine čak stotinu djece napustilo osnovnu školu. Ali uvjeren sam da će se zahvaljujući ozbiljnim i vrijednim projektima oni vratiti u selo, s novim znanjima, vještinama, iskustvima. Dat ću sve od sebe i truditi se da te ljude jednog dana vratim u Babinu Gredu.
Kakva je gospodarska slika Babine Grede, hoće li biti radnih mjesta?
– S ponosom mogu istaknuti da je unazad dva mjeseca oko 50 Babogredaca dobilo posao u Babinoj Gredi i drugim tvrtkama koje su naslonjene na investicije u našemu selu. A bit će toga još i više. Posebno me raduje da su u elektrani zaposlene i dvije mlade fakultetski obrazovane osobe iz sela, jedna je bila i naša stipendistica. Cilj nam je da zadržimo mlade, da u Babinoj Gredi mogu raditi i od svoga rada živjeti, jer oni su jamstvo opstanka našeg sela. Elektrana na šumsku biomasu bila je okidač za sve daljnje gospodarske aktivnosti koje će se događati u Babinoj Gredi. U izgradnji su i 24 sušare tvrtke Florian, gdje bi trebalo biti otvoreno 30-ak radnih mjesta. Ondje će biti i hala od 2500 kvadrata, gdje će se raditi dorada drvne galanterije, a bit će uposlen i dio ženske radne snage iz Babine Grede. Još da se raspišu mjere ruralnog razvoja za subvencioniranje stakleničke proizvodnje – i time će se zaokružiti cijela priča. Građevinska dozvola za gradnju staklenika na 6,5 hektara izdana je, i sa staklenicima tako bi bila završena faza gradnje svih 17 hektara zone, a to bi značilo 200 radnih mjesta o kojima smo cijelo vrijeme govorili. Sada se otvara i nova priča koja je tiho odrađena zahvaljujući dugogodišnjim prijateljima iz Gradačca. Gospodin Adem Hanić, odnosno TMD Group, otkupio je privatno zemljište na 35.000 kvadrata za buduću tvornicu autodijelova i pakirnice, čija će gradnja krenuti već početkom srpnja i kumulirat će približno 100 radnih mjesta. A bar trećina zaposlenih bit će žene.
Brendiranje
Babina Greda prije svega je poljoprivredni kraj. Na koji način možete pomoći poljoprivrednicima?
– Nadam se da će i ministar Tolušić, koji je svojim potezima već pokazao da se u poljoprivredi može mnogo bolje i više napraviti, biti ustrajan u svojim nastojanjima da se hrvatskom selu vrati dostojanstvo. Oko 80 posto Babogredaca bavi se poljoprivredom i mali poljoprivrednici svjesni su da ne mogu opstati u ratarskoj proizvodnji s malim površinama, nego će se morati preorijentirati na dohodovnije kulture i programe. Općina je u fazi izrade idejnog rješenja poljoprivredno-poduzetničkog inkubatora gdje bismo stvorili minimalne tehničke uvjete našim malim OPG-ovima za njihovu daljnju proizvodnju. A samim time i za brendiranje naših proizvoda pod zajedničkim nazivnikom kako bismo mogli lakše izići na domaće i europsko tržište. Brendirat ćemo i naš kulin, jer je upravo s dokumentom iz Babine Grede i zaštićen kulin u Hrvatskoj. Osnovana je i braniteljska zadruga koja će biti kamen temeljac razvoja poljoprivredne proizvodnje.
Kakvo je stanje komunalne infrastrukture?
– Možemo biti zadovoljni onim što je učinjeno u posljednjih osam godina. Samo je u vodovodnu mrežu uloženo približno šest milijuna kuna. Pokriveno je cijelo selo osim Kladavca i dijela Nožica. Moram zahvaliti svim ministarstvima, a posebice Ministarstvu regionalnog razvoja koje nas je pratilo u svim projektima. Spomenut ću zgradu DVD-a i pristupnu cestu do gospodarske zone. Rak-rana nam je školska sportska dvorana za koju isključivo krivim izvođača i nakaradni sustav javne nabave. Stigla nam je i građevinska dozvola za prvu i drugu fazu gradnje kanalizacije, a sama Općina uložila je približno milijun kuna vlastitih sredstava u izradu dokumentacije. Projekt je kandidiran među 123 EU projekta i vjerujem da će do kraja godine biti raspisan natječaj i izabran izvođač radova. Vrijednost je 76 milijuna kuna, a gradnja kanalizacije i pročistača trebala bi trajati dvije godine. Nastavlja se i gradnja nove općinske zgrade, pasivne kuće, a sljedeće godine za Dan općine trebala bi biti i svečano useljena.
Turistička promidžba
Mnogo radite i na turističkoj promidžbi Babine Grede.
– Želimo pokrenuti turistički dio Babine Grede gdje će nam dolaziti ljudi iz Europe, iz susjednih zemalja i učiti kako jedno malo mjesto može biti energetski neovisno i okrenuti se prirodnim resursima.
Primjerice, Lovačka udruga nositelj je projekta civilne streljane olimpijskih normi koja će biti na Kladavcu, gdje želimo urediti eko-etnoulicu, razviti turističke sadržaje i smještajne kapacitete na tom području okruženom prirodnim bogatstvom, jer ono je doista raj na zemlji. Stara općinska zgrada trebala bi postati ne samo muzej babogredske kumpanije, nego možda i gastromuzej koji bi oživio stare zanate i obrte. Općina će morati snažno poticati ljude da se otvore, da se naslone na velike industrije koje će se kumulirati na tome području. Imamo mnogo upita, čak i iz Poljske, imamo vrijednih projekata, pokrenute su ozbiljne priče i uvjeren sam da će se, ne samo u Babinoj Gredi, nego i u cijeloj Slavoniji dogoditi čudo i manjkat će nam ljudi koji će obavljati sav taj posao. Zato se svi skupa trebamo jako potruditi, napraviti još više da vratimo naše sumještane koji su otišli trbuhom za kruhom i da naša sela i gradovi ponovno postanu mjesto useljavanja, a ne iseljavanja.
Autor: Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: Glas Slavonije
