Vlasnik fotonaponske elektrane u Županji žali se na previsoke namete.
ŽUPANJA – Parafiskalni nameti, na koje već godinama uzaludno upozoravaju tražeći njihovo ukidanje, veliko su opterećenje za domaće tvrtke, poduzetnike i obrtnike, a ovise o djelatnosti kojom se bave, lokaciji gdje je obavljaju i o visini davanja, koju uređuje lokalna zajednica. Da je tomu tako, potvrđuje i vlasnik tvrtke Flamtron iz Kutine, Anto Marković, čija je fotonaponska elektrana, vrijedna više od 18 milijuna kuna, prije nekoliko mjeseci počela raditi u industrijskoj zoni u Županji. Požalio se da je neugodno iznenađen dobivenim rješenjem o visini komunalne naknade koju je dužan plaćati Gradu.
Ni geodet se nije snalazio
– Obračunana nam je naknada u iznosu većem od 2000 kuna mjesečno, što nije zanemarivo, jer nam je na godišnjoj razini to jedan mjesec proizvodnje i znatno utječe na investiciju. Imamo i drugu energanu, u Gradištu, gdje su prinosi znatno niži, pa je njezina isplativost vrlo upitna. To više što će Općina vjerojatno slijediti primjer Grada Županje i na isti način, prema broju kvadrata panela, obračunati komunalnu naknadu – kaže Marković, koji je Gradu poslao žalbu.
Kao glavnog krivca proziva državu, koja nije adekvatno definirala zgradu tipa solarne elektrane, zbog čega je i nastao problem.
– Ovo je posljedica državnih nedorečenosti, u kojoj se ni geodet nije snalazio, pa nam je gotovo cijelu građevinsku površinu definirao kao zgradu, što je apsurdno i nema veze sa stvarnošću. Napravio je podlogu na temelju koje se ta građevina upisala u katastar odnosno gruntovnicu. A riječ je o otprilike četiri puta većoj površini od realne. A onda su u Gradu taj podatak pretočili u plaćanje komunalne naknade, ali iskaz površina za koje je obračunana naknada nije realan – objašnjava Marković. Smatra da Grad nije kriv, jer je iznos obračunao sukladno s postojećim pravilnicima i aktima.
– Moram pohvaliti dosadašnju korektnu suradnju s lokalnom zajednicom, s gradonačelnikom i suradnicima, ali i Županijom, jer smo cijelo vrijeme imali njihovu podršku, što nam je puno značilo u realizaciji investicije – kaže. Problem je detektirao u tome što država nije postavila okvir niti je dala naputke što učiniti kada je u pitanju solarna energana, kako takve objekte ucrtati i prikazati te na koji način izraziti njihovu površinu, koja je promjenjiva i ovisi o položaju panela tijekom dana, jer solarne elektrane specifičan su slučaj. Stoga je zatražio ponovnu izradu elaborata.
Fotonaponska elektrana u Županji, objašnjava, prva je u Hrvatskoj po načinu proizvodnje električne energije. Riječ je o jednoosnom tracking sustavu koji optimizira Sunčevo zračenje, prati insolaciju i prema njoj podešava panele. Taj je projekt prije dvije godine uvršten među 28 projekata malih i srednjih poduzetnika koji su odabrani za sufinanciranje iz EU fonda za regionalni razvoj, a odobreno mu je nešto više od osam milijuna nepovratnih kuna za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva. Snaga elektrane, koja omogućuje izravnu pretvorbu Sunčeve energije u električnu, koja se potom isporučuje u distribucijsku mrežu po poticajnoj cijeni, jedan je megavat.
Podnio žalbu gradskoj upravi
Pročelnik Upravnog odjela za komunalnog gospodarstvo Županje Damir Parmać objašnjava da je Flamtronu komunalna naknada obračunana u istom omjeru kao i drugim gospodarskim subjektima u gradu.
– Uložio je žalbu i mi smo je proslijedili Županiji na odlučivanje. Svatko se ima pravo žaliti, jer nama nije cilj nikome naplatiti ni kune više nego što je potrebno. Mi, primjerice, na 4500 rješenja dobijemo samo sedam-osam žalbi, što je zanemariv broj. Ali moram napomenuti da do sada ni jedna žaba nije uspjela – zaključuje Parmać.
Marković nam je rekao da je nezadovoljan i nametima Hrvatskih voda.
– Razumijem da Grad mora imati neke koristi od poduzetnika, ali čemu vodna naknada za solarne panele i s kojim pravom? To je porez na glupost – tvrdi. Zatražili smo i očitovanje iz Hrvatskih voda, gdje su nam odgovorili:
– U vezi s konkretnim slučajem službena osoba Hrvatskih voda kontaktirala je zakonskog zastupnika poduzeća Flamtron, pri čemu je potvrđeno da on nije revoltiran iznosom naknade za uređenje voda, nego iznosom komunalne naknade. Stoga se nije ni žalio na rješenje o obračunu naknade za uređenje voda – stoji u odgovoru Službe za odnose s javnošću.
Objašnjavaju da visinu naknade za uređenje voda propisuje uredba i naknada je za nekretnine pravnih osoba i obrtnika kod neproizvodnih djelatnosti viša.
– Za otvorene prostore iznosi 0,10 kn/m2 godišnje za proizvodne djelatnosti, što je i najniži predviđen iznos za ovu vrstu nekretnine te, primjerice, na bazi 1000 m2 iznosi 8,33 kn mjesečno. Za istu takvu nekretninu komunalna naknada višestruko je veća – objašnjavaju u Hrvatskim vodama.
M.Lešić Omerović/glas-slavonije.hr