Na poljima obrta Agrolov u Bošnjacima, koji obrađuje oko 250 hektara zemlje, u tijeku je žetva kamilice zasijane na približno 50 hektara. Vlasnik Vedran Lešić iz Županje, koji je nakon Ekonomskog fakulteta u Zagrebu završio znanstveni magisterij financije i bankarstvo i odlučio se baviti poljoprivredom, okrenuo se uzgoju ljekovitog bilja. Smatra da se sijanje kultura poput pšenice i kukuruza više ne isplati i da će se hrvatski proizvođači morati orijentirati na voće, povrće, preradu proizvoda i doradu.
Skupa ulaganja
– Imamo čistu zemlju, dobru klimu, a naša hrana ima okus, i to moramo iskoristiti. Treba stvarati finalne proizvode i njih prodavati. Smatram da proizvođači moraju raditi na udruživanju i zajedničkom izlasku na tržišta, jer bojim se da mali drugačije neće moći opstati. Dakle, ključni su udruživanje i izvoz proizvoda, i tu je zarada – kaže Lešić.
Povezao se s proizvođačima ljekovitog bilja u Slavoniji i međusobno razmjenjuju iskustva. Za sada se, kaže, odlučio za kamilicu, a u planu su melisa, matičnjak i druge biljke.
– Žetva je u tijeku i sada nam je najvažnije da kamilicu ovršimo i pripremimo za prodaju, a bit će plasirana u Njemačku. Kupili smo nove sušare koje su zapravo i najveća investicija u procesu proizvodnje koji zahtijeva znatna ulaganja. Upravo se zbog toga mali OPG-ovi ne odlučuju za kamilicu – napominje.
Nakon berbe cvijet se u najkraćem roku mora otpremiti u sušare, jer već nakon dva sata dolazi do smanjenja kvalitete cvijeta – latice mijenjaju boju. Iako je riječ o otpornoj kulturi i jednoj od manje zahtjevnih biljaka, nepovoljni vremenski uvjeti i izrazito duga kišna razdoblja, kaže Vedran, stvaraju probleme u žetvi. Kamilica je jako vlažna, temperature su niske, sporije se suši i troškovi sušara veći su od očekivanih.
– Da bi ova kultura bila dohodovna, treba proizvoditi u velikim količinama, nabaviti potrebnu opremu i strojeve, i ako će se raditi dugoročno, isplativa je. Prinosi kamilice u prosjeku kreću se od 300 do 600 kilograma po hektaru suhe mase, a cijena se posljednjih godina kretala u rasponu od 10 do 15 kuna za kilogram, pa i više, ovisno o tome kakva je proizvodna godina – ističe Lešić.
Koristiti EU fondove
Svjetski trendovi pokazuju porast potražnje za aromatičnim i ljekovitim biljem farmaceutske, kozmetičke i prehrambene industrije. Kamilica se uzgaja radi njezina cvijeta koji ima protuupalna, antibakterijska, sedativna i antialergijska svojstva. Kamilica ne cvjeta istovremeno pa i žetva traje duže.
– Kamilica se sije u jesen, morate biti jako pažljivi prilikom tempiranja sjetve. Vezana je sa žetvom koju određuje kapacitet vaših sušara, jer ako sušare nemaju dovoljan kapacitet, ili se koja pokvari, velika je šansa da vam cijeli usjev propadne. Razlika 30 dana u sjetvi je sedam do osam dana u žetvi – pojašnjava.
Agrolov je lani povukao sredstava iz IPARD programa, za završeno ulaganje u sklopu mjere 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice. Isplaćeno mu je 1.225.049 kuna za ulaganje u poljoprivrednu mehanizaciju i opremu.
– Svima koji imaju priliku preporučujem korištenje EU fondova za mjere Ruralnog razvoja koje uskoro kreću. Neka se uključe i pokušaju povući novac koji je na raspolaganju hrvatskim proizvođačima – poručuje i napominje da se iskreno nada da će se procedure pojednostaviti i omogućiti većem broju poljoprivrednika da se kandidiraju i povuku sredstva.
Vedran Lešić pohvalio je rad ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića. Zadovoljan je, kaže, što je preuzimanjem dužnosti pokazao odrješitost i odlučnost, jer je odmah u početku pokušao neke stvari dovesti u red, i uvjeren je da ga svaki poljoprivredni proizvođač podržava.
– Takvog ministra čekamo već godinama, od osamostaljenja Hrvatske – zaključuje.
Tovi piliće za varaždinsku Koku
Ovaj ambiciozni poljoprivrednik bavi se i voćarstvom, ali i peradarstvom, osluškuje potrebe tržišta i tome se prilagođava. Posjeduje peradarnik u Gradištu, gdje već desetak godina uslužno tovi piliće za varaždinsku Koku, po 25 tisuća komada u jednom turnusu.
– I taj je posao bio jako interesantan u početku. Još uvijek je za nas profitabilan, ali zbog velikog rasta cijene energenata i niskih otkupnih cijena ne predstavlja osnovu za daljnje širenje – zaključuje.
Autor:Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas-slavonije.hr
