ŽUPANJA – U sklopu obilježavanja Dana grada i zaštitnika župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, u Pastoralno-kulturnom središtu bl. Alojzija Stepinca otvorena je izložba “Svijet od gline”, Purić-Ljubanj i skrivena groblja spačvanskih šuma. Izložba je posvećena 10. godišnjici arheoloških istraživanja na nalazištima s humcima u spačvanskom bazenu. Prapovijesni humci otkriveni 2008. u šumi kraj Vrbanje bili su do tada nepoznanica.
Na prvom od otkrivenih nalazišta, Purić-Ljubnju, pronađeno je 116 netaknutih i jedan oštećeni prapovijesni humak. Terenska istraživanja na tom lokalitetu, na tri humka, provedena su u razdoblju od 2008. do 2015. u suradnji između Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera iz Županje, Sveučilišta u Southamptonu u Engleskoj i Nacionalnog tajvanskog sveučilišta. Arheološka istraživanja pokazala su da ta nekropola pripada razdoblju s prijelaza srednjeg u kasno brončano doba.
– Na Purić-Ljubnju odvijali su se složeni postupci izgradnje humaka od gline te prilaganja keramičkog i koštanog materijala u svrhu prisjećanja na pokojnike te prapovijesne zajednice. Terenskim pregledom šireg krajolika u razdoblju od 2011. do 2017. otkriveno je i pregledano još 18 nalazišta sa sličnim humcima, a koji se također nalaze na prostoru spačvanskog bazena – objasnila je autorica izložbe Andreja Malovoz, mag. arheolog. Napominje da broj humaka na nalazištima varira od jednog na najmanjem do 178 humaka na najvećem od otkrivenih nalazišta.
– Rezultati istraživanja pokazali su na koji su način članovi zajednice odavali počast svojim pokojnima, kako su se služili krajolikom u svrhu komunikacije te kako su tijekom dugog vremena izgrađivali vlastitu materijalnu kulturu i identitet – rekla je Malovoz. Poručila je da će se opsežno rekognosciranje područja spačvanskog bazena u županjskoj Posavini nastaviti kako bi se pronašla sva slična groblja, ali i pripadajuća im naselja. Kako bi se ovo nalazište u budućnosti moglo što bolje prezentirati javnosti, u planu je uređenje cestovnog pristupa i izgradnja arheološkog parka na Purić-Ljubnju.
O izložbi i značenju otkrića na Purić-Ljubnju govorila je i ravnateljica Zavičajnog muzeja Stjepana Grubera, Janja Juzbašić, ponosno ustvrdivši da županjska Posavina ima bogatu kulturnu baštinu i puno neotkrivenih arheoloških lokaliteta, koji se i dandanas istražuju. Sve će to, kaže, u konačnici potaknuti i razvoj turizma i gospodarskih aktivnosti u tom dijelu Cvelferije. Zahvalila je svim sudionicima istraživanja, koji su u spačvanske šume dolazili sa svih strana svijeta, te svima koji su ih financijski pomogli: Ministarstvu kulture, Gradu Županja, Zakladi Leverhulme i Općini Vrbanja. Na potpori i suradnji svima je zahvalila i dr. Sandra Alys Buden, također jedan od autora izložbe, koja je istaknula veliko značenje i bogatstvo nalazišta, poručivši da je oduševljena ljepotom toga kraja i predivnim ljudima, s kojima ih povezuje dugogodišnje prijateljstvo. Nazočnima se prigodnim riječima obratio i novi župnik Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja, vlč. Robert Jugović.
– Svijet gline nije nepoznat, čak ni u biblijskom smislu, jer neki pisci odnos čovjeka i Boga simbolično prikazuju upravo kroz glinu. Fragmenti koje gledamo na otkrivenim nalazištima zapravo govore o krhkosti života, što u religijskom smislu simbolizira našu prolaznost, a ljepota i oblik same keramike ovisi o onome tko ju stvara. U religijskom smislu to je Bog, a u današnjem to su ljudi i kulture koji su stvarali humke od keramike i kojima se trebamo diviti – poručio je vlč. Jugović.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Županje Davor Miličević. Pohvalio je suradnju sa Zavičajnim muzejom Stjepana Grubera, ustvrdivši da Grad financijski prati i pomaže sve kulturne i druge događaje i aktivnosti, ovisno o svojim mogućnostima. Čestitao je organizatorima izložbe i sudionicima vrijednih arheoloških istraživanja na velikome trudu i obavljenome poslu.
Inicirao Ćosić-Bukvin
Sve je počelo zahvaljujući povjesničaru amateru Ivici Ćosić-Bukvinom iz Vrbanje, koji je bio inicijator iskapanja i vodič međunarodnoj ekipi arheologa, koja nastavlja istraživanja
plan bit će arheološki park
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
