Medom od kestena i medljikom Danijel Čajko i Krešimir Čolić osvojili kupce u Berlinu, prodali ga po 18 eura za kilogram
ŽUPANJA – Županjski pčelari Danijel Čajko i Krešimir Čolić prije četiri godine udružili su snage, osnovali Kuću meda, prionuli poslu i danas su vrlo uspješni proizvođači meda i pčelinjih proizvoda, koji se odlikuju kvalitetom, prirodnošću i inovativnošću. Njihov je med sve traženiji na tržištu i dobitnik brojnih nagrada i priznanja. Potvrdu iznimne kvalitete svojih proizvoda dobili su i na jednom od najznačajnijih svjetskih sajmova poljoprivrede i prehrambene industrije Zeleni tjedan u Berlinu, s kojeg su se upravo vratili. Predstavili su 10 vrsta sortnog meda, te imunomed, mješavine meda s orasima, đumbirom, cimetom, anisom, aronijom, čokomed s lješnjacima…, cvjetni prah i propolis.
- Već drugu godinu sudjelujemo na sajmu, što je jako dobra reklama za nas proizvođače i prilika za uspostavu kontakata, sklapanje poslova i vrlo korisno iskustvo – kaže Danijel Čajko. Kupci su pokazali velik interes, posebice tvrtke iz Nizozemske i Irske, i u pregovorima su o mogućoj suradnji.
Iznad prosjeka
- Naglasili su da su na sajam došli isključivo zbog nas, da nas prate na našoj Facebook i web-stranici, sviđa im se ono što radimo, kako radimo i naši proizvodi koji imaju oznaku “Med hrvatskih pčelinjaka“. Problem je što smo kao pojedinci mali za jedno takvo tržište. Ali kada bi se mi proizvođači meda udružili, to bi mogla biti dobra priča – ustvrdio je. Najveći interes posjetitelji u Berlinu pokazali su za med od kestena i medljiku, to su njihovi najskuplji i inače najcjenjeniji medovi u Hrvatskoj, i sve što su ponijeli prodali su.
- Po cijenama smo bili među skupljima na sajmu. Cijenu smo formirali na temelju ranijih iskustava i reakcije kupaca na naš med koji se kvalitetom može svrstati uz rame najboljima. Naš i općenito hrvatski medovi, mogu to slobodno reći, kvalitetom su daleko iznad prosjeka, a vani se kvaliteta zna cijeniti – ističe. Cijena medljike i meda od kestena u Županji je 60 kuna, u Zagrebu 90, a u Berlinu su je prodavali po cijeni od 18 eura za kilogram.
Čajko i Čolić trenutačno pašare s 250 košnica, razvoze ih po Slavoniji, sve do Petrinje, redovito prate sve paše tijekom godine, od uljane repice, lipe, amfore, bagrema do kestena.
Udruživanje nužno
Ovisno o godini, proizvedu od 10 do 15 tona meda, a tvrtkama s kojima su razgovarali o suradnji trebale bi puno veće količine, žele kontinuitet u isporuci i konstantnu količinu koja bi zadovoljila njihove potrebe.
Čajko smatra da bi se Pčelarski savez trebao puno više potruditi i raditi na udruživanju pčelara.
- Nisam zadovoljan njihovim radom. Oni rade na promociji sebe, a ne na promociji pčelarstva i na ujedinjavanju pčelara, da se med pokuša plasirati po boljoj cijeni na vanjsko tržište. Osuđeni smo prodavati ga preprodavačima jer nemamo organiziran otkup. To je ono što je nama bitno, a ne se baviti pašnim redom i stvarima koje pčelari mogu sami sebi organizirati – negoduje Čajko. Kaže da nijedan pčelar nema problema s prodajom meda i uglavnom ga prodaju na kućnom pragu, ali svima je interes bolje tržište s puno boljim cijenama. Svi k tome teže, ali je bez većih količina teško nešto ozbiljnije napraviti. Kuća meda svoj med uglavnom plasira na malo, najviše po Hrvatskoj, odlaze na sajmove u Dubrovnik i Zagreb. Imaju i web-shop i web-prodaju, manje količine odlaze u Sloveniju i Njemačku, ali po puno boljim cijenama nego što je to kod nas.
Ići će u povećanje broja košnica jer to je, kažu, nužno ako žele napraviti iskorak, širiti se i povući i ostale pčelare kako bi zajednički mogli zadovoljiti potrebe tržišta.
- Trudimo se i nećemo odustajati. Morat ćemo se još više angažirati, uspostaviti suradnju s drugim pčelarima, a tu je osnovno i najvažnije zadržati kvalitetu meda i ona se ne smije izgubiti. Moramo se udruživati po principu zadruge – zaključuje Čajko.
U županjskoj Posavini, iznio je podatak, ima oko 3000 prijavljenih košnica, ali je taj broj zasigurno i veći jer se pčelarstvom mnogi građani bave iz hobija.
Prezentacija vrcanja, filtriranja, punjenja
Osim u Vinkovačkoj ulici, Kuća meda ima i novi radno-prodajni prostor u Gundulićevoj 73, gdje je smještena vrcaona i punionica meda. Građani će u sezoni ondje moći vidjeti kako se med otklapa, vrca, filtrira i pakira u teglice, i to na automatskim strojevima. “Na taj način želimo pokazati i zaokružiti proces proizvodnje od polja do stola i približiti ga našim kupcima, koji će na jednom mjestu imati priliku sve to uživo vidjeti, degustirati i kupiti med”, ističu. Priznaju da bi bilo dobro kada bi i Županija određenim mjerama poticala proizvođače meda.
Marija Lešić Omerović
Glas-Slavonije.hr