Počela je škola. Veseli glasovi osnovnoškolaca čuju se svako jutro našim ulicama koje vode do škole. Međutim, nema više onog žamora i vesele priče kao nekada, sve je nekako puno tiše, a grupice djece sve su manje i manje.
U samo četrnaest godina područje Županje i okolnih općina ostalo je bez više od 2.000 osnovnoškolaca. Najnoviji podaci potvrđuju da demografski pad više nije budući problem, on se već vidi u gotovo svakoj školi i svakom mjestu.
Broj djece u osnovnim školama jedan je od najjednostavnijih pokazatelja demografskog stanja nekog kraja. Kada se usporede službeni podaci Državnog zavoda za statistiku za kraj školske godine 2011./2012. s podacima za početak školske godine 2025./2026., slika Županjske Posavine postaje vrlo jasna.
I vrlo ozbiljna.
Na području koje obuhvaća Županju te općine Babinu Gredu, Bošnjake, Cernu, Drenovce, Gradište, Gunju, Štitar i Vrbanju, početkom ovog desetljeća bilo je 4.223 osnovnoškolaca. U školskoj godini 2025./2026. njihov se broj spustio na oko 2.178.
To znači da je u četrnaest godina izgubljeno približno 2.045 učenika, odnosno 48,4 posto.
Drugim riječima, danas u školama ovog područja nema ni polovice djece koja su ih pohađala prije četrnaest godina.
(Izvor podataka za 2011./2012.: Državni zavod za statistiku, Osnovne škole, razredni odjeli, učenici i učitelji, kraj školske godine 2011./2012.)
(Izvor za 2025./2026.: Državni zavod za statistiku, Osnovne škole, kraj šk. g. 2024./2025. i početak šk. g. 2025./2026.)
Županja je izgubila stotine učenika
Najveći apsolutni pad bilježi upravo Županja.
Prema DZS-u, dvije osnovne škole u gradu na kraju školske godine 2011./2012. imale su ukupno 1.323 učenika.
Danas je broj učenika u gradskim školama višestruko manji. Osnovna škola Ivana Kozarca školsku godinu 2025./2026. završila je s 442 učenika u 23 razredna odjela, a škola sama navodi da broj učenika kontinuirano pada još od 2000. godine.
To pokazuje da problem nije nastao jučer. Pad traje već desetljećima, a nakon 2011. samo je postao još vidljiviji.
Županja pritom nije iznimka. I okolne općine bilježe velike gubitke.
(Izvor: DZS i službene mrežne stranice škola.)
Gunja među najteže pogođenima
Posebno zabrinjava stanje u Gunji.
Škola je 2011./2012. imala 376 učenika, dok ih je danas oko 162. To je gubitak od više od 200 učenika.
Gunja je pritom prošla kroz posebne okolnosti. Katastrofalna poplava 2014. godine pogodila je cijelo područje, uništila velik broj kuća i promijenila život brojnih obitelji. Nakon toga uslijedili su nastavak iseljavanja i prirodni pad stanovništva.
No bilo bi pogrešno cijeli današnji pad učenika pripisati samo poplavi. Demografsko pražnjenje traje dulje i zahvatilo je gotovo sva mjesta Županjske Posavine.
Ni najveća sela nisu izvan trenda
Bošnjaci su s 355 učenika pali na oko 190, Cerna i Šiškovci s 519 na oko 308, a Babina Greda s 394 na oko 250.
Najmanji postotni pad među promatranim sredinama ima Babina Greda, ali i ona je izgubila više od trećine osnovnoškolaca.
Štitar je s 202 pao na oko 105 učenika. Prema podacima objavljenima tijekom 2026., školu je završilo 105 učenika, dok se za novu školsku godinu očekivalo oko 100 učenika.
Brojke su dovoljno jasne. Nijedno od promatranih područja nije povećalo broj djece.
Cijela Vukovarsko Srijemska županija je u istom problemu
Ono što se događa u Županjskoj Posavini dio je šire slike.
Vukovarsko-srijemska županija početkom školske godine 2025./2026. imala je 10.386 učenika u 86 osnovnih škola, uz 1.754 učitelja.
Četrnaest godina ranije, na kraju školske godine 2011./2012., županija je imala 16.376 učenika i 2.338 učitelja.
Učenika je tako manje za 5.990, odnosno oko 36,6 posto.
Županijska statistika pokazuje da Županjska Posavina nije izdvojeni slučaj, ali njezin pad posebno snažno osjećaju manja mjesta u kojima nekoliko desetaka djece može odlučiti o budućnosti cijele područne škole.
Zašto djece ima sve manje?
Uzroka je više i ne mogu se svesti na jednu rečenicu.
Hrvatska već godinama bilježi pad broja stanovnika, a Vukovarsko-srijemska županija pripada područjima koja su posebno pogođena demografskim gubicima. Prema Popisu stanovništva 2021., županija je imala oko 143.680 stanovnika, dok je deset godina ranije imala znatno više.
I pojedina mjesta Županjske Posavine izgubila su velik dio stanovništva. Županja je prema Popisu 2011. imala 12.090 stanovnika, a prema Popisu 2021. 9.246.
Kada iz mjesta odlaze mlade obitelji, posljedica se prije ili kasnije vidi u školama.
Drugi problem je prirodno kretanje stanovništva. Manje rođenih znači manje prvašića, a kada nekoliko uzastopnih generacija bude malobrojno, posljedica se više ne može nadoknaditi.
Treći je iseljavanje. Podaci DZS-a pokazuju da je Vukovarsko-srijemska županija godinama imala negativan migracijski saldo, odnosno više odseljenih nego doseljenih stanovnika.
Manje učenika ne znači automatski i proporcionalno manje učitelja
Upravo tu nastaje zanimljiva razlika.
Broj učenika u Vukovarsko-srijemskoj županiji od 2011./2012. do 2025./2026. pao je za gotovo 37 posto, dok se broj učitelja smanjio znatno manje – s 2.338 na 1.754, odnosno za oko 25 posto.
Razlog je i u tome što škola ne može smanjivati broj učitelja istim tempom kojim pada broj učenika. I mala škola mora organizirati nastavu iz svih obveznih predmeta, a područne škole zahtijevaju vlastitu organizaciju rada.
DZS pritom posebno naglašava da njihov podatak o učiteljima obuhvaća učitelje koji mogu predavati u jednoj ili više školskih jedinica, uključujući područne škole, a uz zaposlene na temelju ugovora uključene su i osobe angažirane drugim oblicima rada.
Zato jednostavna računica „manje djece = toliko manje učitelja“ nije ispravna.
Pravi problem tek dolazi
Najveća opasnost nije samo broj učenika koji danas sjede u školskim klupama.
Puno važnije pitanje glasi: koliko će djece biti za pet ili deset godina?
Ako se nastavi iseljavanje mladih, ako broj rođenih ostane nizak i ako se broj stanovnika nastavi smanjivati, današnji mali razredi postat će još manji.
To može značiti manje razrednih odjela, veći broj kombiniranih odjela u manjim sredinama i pritisak na postojeću mrežu područnih škola.
A škola u selu nije samo obrazovna ustanova.
Ona je jedno od posljednjih mjesta koje okuplja djecu, roditelje i nastavnike. Kada se škola ugasi ili preseli u drugo mjesto, selo ne gubi samo učionice. Gubi dio svakodnevnog života.
Zato brojka od oko 2.045 učenika manje nije samo podatak iz statističke tablice.
To je više od dvije tisuće djece koja danas nedostaju u školama Županjske Posavine.
I upravo zato podatke o učenicima treba promatrati kao jedno od najozbiljnijih upozorenja o budućnosti ovog kraja.
Zoran Lucić
