glačanja, krojačkih popravaka ili izrade suvenira. Sve više nezaposlenih odlučuje se upravo za opciju samozapošljavanja. ‘Prošle godine ih je bilo oko 700, ali polako, iz godine u godinu sve je veći broj’, kaže Ivana Šimek, iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Uvjet je da su na burzi barem šest mjeseci, a bez obzira na staž i obrazovanje, od zavoda će, uz savjet, dobiti i konkretnu potporu. Za otvaranje obrta 18.614 kuna, a tvrtke nešto više od 20 tisuća kuna. Ideja im ne manjka.
‘To su uglavnom neki hobiji, kojima se oni bave i iz kojeg žele nešto napraviti. Vrlo kreativno, uglavnom su to otvaranje dizajnerskih, tekstilnih, obućarskih radnji, škole stranih jezika, stvarno različita lepeza’, kaže Šimek.
Tek ih manji broj ne ostvari uspjeh u svom poduzetničkom pothvatu, pa se u 2010. od njih 284, na zavod vratilo tek 45 osoba. Ako su vam primanja premala, možete registrirati rad u domaćoj radinosti ili sporedno zanimanje.
‘Dobivanje dokumenta koji omogućava ljudima da legalno rade košta sto kuna’, kažu iz ministarstva obrta.
Kod umirovljenika je ključno da oni registriranjem, odnosno, upisom u evidenciju ne gube pravo na mirovinu. A raditi možete svašta. U domaćoj radinosti tu su izrada suvenira, umjetnog cvijeća, aranžmana, oslikavanje stakla. U sporedna zanimanja pripadaju između ostalih pranje i glačanje odjeće, čišćenje, krpanje, popravljanje bicikla, sakupljanje puževa, žireva, kestena.
‘Limit bruto primitaka na razini godine je deset prosječnih bruto plaća’, kažu u ministarstvu. Ovisno o tome koliko zaradite, plaća se porez na dohodak. Dobro je znati da postoji mogućnost da si podebljate kućni proračun.