Nešto više od polovice hrvatskih gradova u 2020. godini povećalo je izdvajanja za stipendije, a njih dvadesetak za više od 30 posto. Među deset najbolje rangiranih, sedam ih je davanja povećalo za preko 50, dva za više od sto, a vodeći preko 200 posto u odnosu na prethodnu godinu..
Biti školarac ili student, a naročito onaj koji svoje znanje stječe i širi izvan vlastitog prebivališta znači predstavljati i značajnu financijsku stavku za prosječnu hrvatsku obitelj. Zbog toga je stipendija, naročito u nekim izdašnijim slučajevima, solidan oslonac i roditeljima i samim studentima budući da ponegdje omogućava barem malo kvalitetnije riješeno pitanje prehrane i stanovanja, novi odjevni predmet, izlazak s društvom, odlazak na koncert ili neku drugu željenu sitnicu. Bez obzira je li temelj za ostvarivanje prava na stipendiju izvrsnost, deficitarnost zanimanja, socijalni status ili tek puka činjenica da se netko školuje, studira i ima odgovarajuće državljanstvo, ona je uvijek dobrodošli poticaj i, možemo reći, ulog u budućnost.
Da su obrazovanje odnosno uvjeti koji se nastoje osigurati učenicima i studentima ostali visoko na listi prioriteta gradskih uprava, potvrđuje činjenica da je više od polovice gradova tijekom 2020. (podaci za 2021. tek se obrađuju i još nisu dostupni) povećalo iznose stipendija, preciznije njih 77. Ipak, brojke su nešto skromnije i manje atraktivne nego što je to bio slučaj u godini ranije, odnosno, u predkoronaškoj 2019. kada je primjerice Grad Đakovo za stipendije izdvojio čak četrdeset puta veći iznos u odnosu na prijašnje razdoblje.
Što se tiče izdvajanja za učenike i studente per capita, na listi deset vodećih gradova najviše je onih iz Istarske županije. Također, uz iznimku Koprivnice, na listi su isključivo mali i srednji gradovi. Na prvom je mjestu Biograd na Moru sa 172,47 kuna po stanovniku, slijede ga Rovinj, Županja i Cres čija su davanja u rasponu od 101,16 do 106,22 kune. Niz potom nastavljaju Obrovac, Buzet i Novalja koji su za potpore izdvojili između 91,59 i 95,97 kuna, a popis deset najboljih zatvaraju Koprivnica, Sinj i Labin koji su za ovu namjenu dali od 80,69 do 89,57 kuna po stanovniku.
Kad je u pitanju udio izdvajanja za stipendije u proračunu, opet su među onima s najvišim iznosima mali i srednji gradovi, izuzmemo li Koprivnicu; prvu poziciju zauzela je Županja s udjelom od 2,91 posto, a nakon nje više od dva posto svojeg proračuna izdvojili su Sinj i Varaždinske Toplice. Slijede Oroslavje, Novska, Koprivnica, Đakovo, Biograd na Moru, Buzet i Valpovo s udjelima od 1,15 do 1,94 posto iz gradskog proračuna.
Promatramo li, međutim, trend povećanja po apsolutnim brojkama, očekivana je dominacija velikih i srednjih gradova dok je jedini mali među njima – Biograd na Moru. Prvi je Split koji je u 2020. za razliku od 2019. izdvojio oko 1,3 milijuna kuna više, odnosno, ukupno 6,7 milijuna kuna. Na drugom mjestu je Dubrovnik s 828,2, a na trećem Pula s 426,5 tisuća kuna više. Osijek, Križevci i Vinkovci iznose stipendija povećali su unutar raspona od 334 do 389,4 tisuće kuna, a Sinj, Solin, Bjelovar i Biograd na Moru od 203,9 do 298,6 tisuća kuna.
S trendom povećanja prema postotku situacija je sljedeća; najveći skok 2020. godine u odnosu na 2019. napravio je Grad Sveti Ivan Zelina pa su školarci i studenti umjesto 33.800 mogli računati na 127.450 tisuća kuna, a što je napredak od 277,07 posto. Slijede Opuzen (144,44 posto) i Križevci (100,00 postopotom Stari Grad, Pula, Dubrovnik i Osijek čije povećanje je ostvareno u rasponu od 72 do 78,96 posto, a u deset najbolje rangiranih još su i Vrbovsko, Hrvatska Kostajnica i Nova Gradiška koji su sredstva za stipendije povećali za preko 47 posto u odnosu na 2019. godinu.
Pogledamo li razdoblje od 2017. do 2020. izdvajanja za stipendije prema apsolutnim brojkama najviše su povećali Split (2,1 milijuna kuna), a potom Sinj, Đakovo, Dubrovnik koji su izdvojili između jednog i 1,7 milijuna kuna više. Slijede ih Županja s 959,6 milijuna više te Vinkovci, Belišće, Trilj, Osijek i Biograd na Moru čija se povećanja izdvajanja sredstava za stipendije kreću od 528 do 856,6 tisuća kuna.
U istom razdoblju, ali prema postotku, na prvom mjestu je Đakovo s povećanjem od nevjerojatnih 2.190,43 posto čime je postao apsolutni rekorder, slijedi Hrvatska Kostajnica s također značajnim iskorakom od 1.633,33 posto, a zatim Metković, Vrgorac, Sinj, Stari Grad, Knin, Varaždinske Toplice, Slunj i Otok s povećanjima u rasponu od 375,91 do 647,83 posto.
Donosimo pregled praksi nekih od ranije spomenutih gradova s liste najbolje rangiranih; kome dodjeljuju stipendije, kakve je uvjete potrebno zadovoljiti da bi se stekla prava, koliki su pojedinačni iznosi potpora te kakve još mjere i projekte vezane uz obrazovanje i mlade provode u svojim sredinama.
Gradonačelnik hr
One Comment
zupanjac22
Koja je svrha stipendiranja studenata od strane grada kad je gospodarstvo Zupanje (a i sire) tako temeljito unisteno od strane clanova kriminlane organizacije zvane hdz. Jedina svrha stipendiranja je vezivanje te sirotinje za sredinu te uhljebljivanje po gradskim tvrtkama i sluzbama koje se ne bave stvaranjem novih vrijednosti nego obicnom birokracijom. Surova istina.
To je valjda usaglaseno sa mladezi hdz-a. Tako je poceo i sadasnji gradonacelnicic. Jer san svakog studenta je (po njima) da se uhljebi u nekoj lokalnoj ili drzavnoj sluzbi. Daleko smo dogurali od samostalnosti, nema sta.