Riječ je, prije svega, o gradnji kanalizacijske mreže i pročistača, investiciji vrijednoj više od 40 milijuna kuna za koju se dio novca planira povući i iz strukturnih fondova EU.
– U tijeku je izrada projektne dokumentacije, a problem zbrinjavanja otpadnih voda potrebno je što prije kvalitetno riješiti jer je Babina Greda zaštićeno vodonosno područje i više od 70 posto vode iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije nalazi se pod tim selom, što znači da čak osam posto stanovnika Hrvatske pije babogredsku vodu, ističe Krnić.
Upozorio je na lošu naviku sumještana koji otpadne i fekalne vode ispuštaju u rijeku Beravu, točnije kanal koji se u dužini od 15-ak kilometara proteže duž Babine Grede, od Gundinaca pa sve do Krajc kanala u Cerni. Babogredci su oduvijek bili vezani uz tu rijeku koja se do prije nekoliko godina i mogla tako nazvati, no širenjem kanalske mreže po selu i novim sustavom prokopavanja kanala, količina vode u njenom koritu znatno je smanjena, a Berava gotovo presušila. Unatoč tome, brojna su kućanstva otpadne vode i fekalije nastavila ispuštati u kanal, što se posebice tijekom ljetnih mjeseci pokazalo kao veliki problem i potencijalni izvor zaraze. S obzirom na to da je Berava postala kritična točka, Hrvatske su vode već ranije očistile i izmuljile najveći dio korita, a ovih se dana očekuje nastavak radova.
– Ne treba zanemariti činjenicu da će stavljanjem u funkciju kanala Dunav-Sava, čiji su pripremni radovi u Babinoj Gredi već krenuli gradnjom melioracijskog kanala koji će vodu akumulirati iz Save, Berava ponovno postati tekuća rijeka, što nam je i cilj jer su Babogredci uz nju ipak povijesno vezani, a veliku će ulogu imati i u navodnjavanju – pojasnio je Krnić.
Dodaje da će nakon spajanja melioracijskog kanala sa Savom i gradnje prepumpne stanice krenuti pilot-projekt navodnjavanja 510 hektara poljoprivrednih površina kod Babine Grede. To će omogućiti orijentaciju ratara na visokodohodovne kulture-voćarstvo i povrtlarstvo, a gradnjom hladnjače u industrijskoj zoni Tečine proizvođači će dobiti i skladišne kapacitete i neće biti prisiljeni robu tržiti po nepovoljnim uvjetima. Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić obećao je i nastavak čišćenja kanalske mreže 1. i 2. reda kojih je na babogredskom području još 90-ak kilometara.
Načelnik je upozorio da su Babogredci u odnosu prema ostalim općinama u okruženju, što se tiče održavanja kanalske mreže, zapostavljeni. U drugim je selima gotovo 90 posto kanala očišćeno dok je u Babinoj Gredi, katastarski najvećoj općini, taj postotak samo 35 posto, što stvara velike probleme poljoprivrednicima.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
