Nakon dugog razdoblja ratovanja od 1788 do 1815.godine[1] Habsburška monarhija ulazi u mirnije razdoblje. Ratno stanje osjećala je cijela monarhija. Mnogi su Babogredci kao pripadnici 7. Brodsk grenzregimente sudjelovali u tim ratovima. Mir donosi stabilnost a s vremenom i ekonomski uzlet i prosperitet. Vrijeme je oporavka i izgradnje.
Za vrijeme službovanja župnika Bartola Smiloševića 1835. godine postavlja se temeljni kamen za današnju crkvu svetog Lovre koja je izgrađena za samo tri godine, te je blagoslovljena 13. svibnja 1838. godine.[2] Gradnja crkve je za ono vrijeme doista bila veliki građevinski pothvat koji nije bio izvediv bez sudjelovanja svih mještana. Troškovi kompanijskih velikih pothvata, kao što je izgradnja župne crkve, najvećim su dijelom padali na krajišnike.[3]
Koliko je samo cigle trebalo ispeći i isjeći drva za njezino pečenje. Iz Glogovice je trebalo dovesti kamen krečnjak, a isto tako pripremiti drvo za pečenje i gašenje u vapno. Za gašenje krečnjaka trabalo je i puno vode. Koliko je drvene građe trebalo samo za skele, potpornje, kasnije za konstrukciju krova i vrha tornja te pokrov, koliko tek pijeska za zidanje. Djelo je to teškog ljudskog rada.
Sječa drva za pečenje cigle i proizvodnju kreča te sječa i obrada drva za građu, sudjelovanje u proizvodnji opeka u kumpanijskoj ciglani zatim pomoć u radu obrtnicima; posluga zidarima, tesarima, limarima, kovačima i drugima koji su radili na gradnji. Nijedan posao na gradnji nije prošao bez sudjelovanja graničara. To su bile „ carske i privatne rabote „[4]
Novac župe koristio se za plaćanje usluga i nabavku građevinskog materijala kojeg nisu mogli sami proizvesti. U to spada projektiranje, vođenje posla, zidanje, tesarski radovi, kovački proizvodi i sl.
Poslove oko izgradnje crkve vodila je kompanija i zapovjedništvo grenz-regimente u Vinkovcima.
Crkva se dizala u slavu Božju i ništa nije bilo teško a i „zapovid “ se morala izvršiti.
O pripremama za gradnju crkve donosimo zapise iz „ Zapovidi Babogredske kompanije“. Zapisi su popraćeni sa nešto komentara vezanih uz „zapovidi”. Zapovijedi Babogredske kompanije koje se tiču gradnje crkve izdavane su tijekom 1823. godine. Dakle, dugih 12 godine pripremao se materijal potreban za gradnju crkve.
Radi lakšeg čitanja arhaičnog načina pisanja dodan je osuvremenjeni prijepis.
„ Compagnie – Commande Zapovid na 29. siječnja 1823.
(Kako jurve selu Babinoigredi i Gundincimah od viskog Dvora zapovidito jest da nove i veche Czerkve praviti moraju, tako imadu takova Sella za ovu godinu Cziglu i Krecs u Pripravu metnuti, kotomu Poslu jest naiprvo od Potribe Fattove za Cziglu i Krecs usichy, tako Babinagreda 556 Fattova, a takodjer Gundinczi 556 Fattova usichy imadu, u Babinoigredi dolazi od 17 do 60 godina na Rabotarsku glavu 1 Fatt, a u Gundinczi 2 Fatta od Glave usichy moraju i do 10 Dahna svaki prid svoju Kuchu izvesti mora, potlim 10 Dahna oche se od Kuche do Kuche vizitirat, i koji nebude ovu Zapovid opsluxio, oche oshtro kashtigovan bitty………“)[5]
Kako je selu Babinoigredi i Gundincima od visokog dvora zapovjedito jeste da nove i veće crkve praviti moraju, tako imadu takova sela za ovu godinu ciglu i kreč u pripravu metnuti, kotomu poslu jest naiprvo od potrebe fatove za ciglu i kreč usići, tako Babinagreda 556 fatova, a također Gundinci 556 fatova usići imadu, u Babinoigredi dolazi od 17 do 60 godina na rabotarsku glavu 1 fat, a u Gundincima 2 fata po glave usići moraju i do 10 dana svaki prid svoju kuću izvesti mora, potlim 10 dana oće se od kuće do kuće vizitirat, i koji nebude ovu zapovid opslužio, oće oštro kaštigovan biti.
Stara mjera fatovi / fati / šumski klaftar
Riječ označava propisno složeno ogrjevno drvo za prodaju. Danas se drvo slaže po metričkom sustavu, a količina se izražava u kubnim metrima. Nekada se drvo za ogrjev (ogriv) mjerilo u kubnim hvatima, a jedinica se zvala šumski hvat ili klaftar. On je bio manje zapremine nego pravi kubični hvat, a iznosio je 4,4 m³ ogrjevnog drva. Iako se odavno prešlo na metrički sustav mjera, u govoru se za složeno ogrjevno drvo i dalje zadržao naziv fati.[6]
Radi usporedbe i predodžbe o količini drva, 556 šumskih fati / klaftara preračunatih u metrički sustav iznosi 2.446 m³ drva. Posao se morao obaviti pod prijetnjom “kaštige” tj. batinanja šibama za one koji se ogluše na zapovijed..
Zapovijed od 12. ožujka 1823.
(„1-mo Buduchi daje od Regimente Wald Czedulla zbog Fatova za udaranje Czigle i Krecza (32) dana i veche Wrime od Sicsenja Schume izlazi, tako svaki koji nebude Fatove kako je Zapovid do sad usiko, potlim kad sada Wrime od Sicshenja Schume projde, onda nijednom dopustito biti neche u Czesarskom Lugu sichy, vech takove Fattove gdi znadu kupovati moratiche.“)[7]
1-mo Budući daje od regimente Wald Czedulla[8] zbog fatova za udaranje cigle i kreča (32) dana i veće vrime od sičenja šume izlazi, tako svaki koji nebude fatove kako je zapovid do sad usiko, potlim kad sad vrime od sičenja šume projde, onda nijednom dopustito biti neće u Cesarskom lugu sići, već takove fatove gdi znadu kupovati moraće.
Iako kompanija u prethodnoj zapovijedi prijeti „kaštigom” izgleda da u ožujku još ima onih koji nisu pripremili zapovjedanu količinu drva.
Zapovijed od 5.lipnja 1823.
(„ 5-to Buduchi da na Cziglanu mloga Daska a takodjer ina Krecsanu od potribe jest,tako unter-Offri imadu od svake glave koja Cziglu udara po jednu dugacku od 6 i 7 Czipella i po 3 od 3 Czipelle dugacsku skupiti, dase more na Cziglanu i na Krecsanu takia voziti, kojibi Gazda suprotivan bio, i takovu dasku nepripravio imadega Unter-Offr takia pod Aresst uzeti i oche oshtro kashtigovan bitti.“)[9]
5-to Budući da na ciglanu mloga daska a također i na krečanu od potribe jest, tako unter-offri[10] imadu od svake glave koja ciglu udara po jednu dugačku od 6-7 cipela i po 3 od 3 cipele dugačku skupiti, dase more na ciglanu i na krečanu takia[11] vozit, kojibi gazda suprotivan bio, i takovu dasku nepripravio imadega unter-offr takia pod arest[12] uzeti i oće oštro kaštigovan biti.
Stara mjera “cipela” = stopa
Cipela / šuv je stara mjera za duljinu, preračunata u metrički sustav 1 stopa iznosi = 31,61 cm (12 palaca–cola=1 stopa). Radi se o stopi koja se u puku nazivala šuv, a nastala je pučkom analogijom od njemačke riječi Schuh,der – cipela. U okolici Zagreba stopa se nazivala cipeliš (Herkov 1974). U pučkom govoru šuh se pretvorio u šuv (analogija duh – duv). [13]
Dakle, metrička dužina zapovjedanih dasaka iznosila je 221 cm za duže i 95 cm za kraće daske. U to doba pilana nije bilo a daske su mogli izraditi ručnim prorezivanjem trupaca ili cijepanjem i daljnjom obradom sjekirom. U svakom slučaju veliki posao i opet pod prijetnjom „kaštige”.
Zapovijed od 20.kolovoza 1823.
(„ 9-to Koji gazda fatove na Cziglanu kakoje na glave kako je Czigla udarana do Nedilje neizveze, neka sigurno znade da sa 25 Batina oshtro Kashtigovan bitti hoche.“
„ 13-to Svi oni koji su Krecs duxni joshter voziti, pak do Sutra pol Dahna u Glogovicze Krecs, tojest 6 mirova nenatovary onaj Unter Offr. Koji onamo imade Zapovid takovog zabilixiti, i ovdi javity.“)[14]
9-to Koji gazda fatove na ciglanu kakoje na glave kako je cigla udarana do nedilje neizveze, neka sigurno znade da sa 25 batina ošto kaštigovan biti hoće.
13-to Svi oni koji su kreč dužni jošter voziti, pak do sutra pol dana u Glogovice kreč, tojest 6 mirova ne natovari onaj unter offr. Koji onamo imade zapovid takvog zabilježiti, i ovdi javiti.
Stara mjera “mirov”
Okrugla drvena posuda, rad bačvara, sastavljena od elemenata; duga bačva okovana željeznim obručima sa željeznom šipkom na sredini koja služi kao rukohvat.
Mirov su izrađivali bačvari prema određenom standardu zapremine, kao mjeru za trgovinu i razmjenu žitarica. Mirov dolazi od mjera, mjerov, u izgovoru mirov.
O zapremini mirova– mjerova govori natuknica u Hrvatskoj enciklopediji.
vagan (mjerov), stara domaća mjerna jedinica obujma, mjesno i vremenski različitih vrijednosti, na primjer: bečki vagan ~61,5 lit., požunski vagan ~62,5 lit. Upotrebljavao se za mjerenje poljodjelskih proizvoda.[15]
Preračunato u litre zapovijedana zapremina krečnjaka koja se trbala dovesti iznosila je 372 litre.
Zapovijed od 3. rujna 1823.
(„ 3-tio Joshter mlogi nisu Fatove na Cziglanu izvezli i koji joshter u 2 Dahna neizveze, neka sigurno znade, dache oshtro kashtigovan bitty, i josh kotomu akobi Watra u Furune pristati morala, onaj koji nebude Fatove izvezo svu Cziglu Sellu kojase pokvari i dobro neispecse Sellu naplatiti illi drugu udariti morat hoche.„)[16]
3-tio Jošter mlogi nisu fatove na ciglanu izvezli i koji jošter u 2 dana neizvezu, neka sigurno znade, daće oštro kaštigovan biti, i još kotomu ako bi vatra u furune[17] pristati morale, onaj koji nebude fatove izvezo svu ciglu selu kojase pokvari i dobro neispeče selu naplatiti ili drugu udarati morati hoće.
Pečenje cigle bio je tek završni dio dugotrajnog procesa. Sve se radilo ručno. Prvo je trebalo iskopati kvalitetnu zemlju, dovesti na ciglanu, miješati sa vodom, puniti u kalupe i sušiti Te poslove vodio je majstor ciglar.
Zapovjed od 22. listopada 1823.
(„2-do Takodjer jest Zapowidito da swaka Kucha po jedna Kolla Piska zarad pokriwanja seoskoga Krecha dowesti ima, koja Zapowid nimallo obsluxitta nije, zapovidase daklem da owu Zapowid takia swaki u izwershenje metnitti ima, zasht takowi Pisak kojega sada na owakomu Wrimenu nedoweze oche pod Snigom traxiti, i dovesti moratti.“)[18]
2-do Također jest zapovidito da svaka kuća po jedna kola piska zarad pokrivanja seoskog kreča dovesti ima, koja zapovid nimalo obslužita nije, zapovida se daklem da ovu zapovid takia svaki u izvrešenje metniti ima, zašt takovi pisak kojega sada na ovakomu vrimenu ne doveze oće pod snigom tražiti, i dovesti morati.
Za gašenje krečnjaka i spremanje vapna kopane su jame u zemlji. Oko jame se na vrhu sastavi okvir od dasaka i na kraju pokriju pijeskom.Tako spremljeno vapno moglo je godinama čekati na korištenje.
Mato Dominković, lipanj 2025.
mato.dominkovic@skole.hr
[1] Austrijsko-turski rat (1788—1792) , Koalicijski ratovi protiv revolucionarne Francuske i Francuske pod Napoleonom (1792 – 1815 )
[2] https://www.gospodarstvo-petricevic.hr/povijest2
[3] Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine, urednici prof.dr.sc. Drago Roksandić i mag. Luka Jakopčić, Zavičajni muzej „Stjepan Gruber „ Županja, FF press, Zagreb, 2017. str. XVI..
[4] Krunoslav Tkalac, Babogredska kompanija, Slavonica, Privlačica, Vinkovci, 1994.str.131.
[5] Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine, urednici prof.dr.sc. Drago Roksandić i mag. Luka Jakopčić, Zavičajni muzej „Stjepan Gruber „ Županja, FF press, Zagreb, 2017. str.7.
[6]Dominković Mato, Stare riči Štitarske, Zebra, Štitar, 2018. str. 133.
[7]Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine, str.15
[8] Wald Czedulla – dokument; Šumska dozvola za ulazak i sječu u Carskoj šumi.
[9]Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine,, str. 31
[10]dočasnici
[11]odmah
[12]pritvor
[13]Dominković Mato, Stare riči Štitarske, Zebra, Štitar, 2018. str. 133.
[14]Zapovidi Babogredske kompanije 1823.-1824. godine,, str. 46
[15]Dominković Mato, Stare riči Štitarske, Zebra, Štitar, 2018. str. 133.
[16]Zapovidi Babogredske kompanije 1823-1824. godine, str. 48.
[17]Ciglanska peć
[18]Zapovidi Babogredske kompanije 1823-1824. godine,, str. 56.
