Postoje statistike koje se pročitaju i zaborave. A postoje i one koje ostavljaju težinu. Tablica Državnog zavoda za statistiku za Vukovarsko-srijemsku županiju pripada ovoj drugoj skupini.
Od 1998. do 2025. godine županija je, prema prikazanim podacima, zbog negativnog prirodnog prirasta i migracijskog salda izgubila ukupno 50.948 stanovnika. To nije procjena niti politička interpretacija. To je zbroj službenih podataka.
Već prvi pogled na tablicu pokazuje kako je 1998. bila iznimka s ukupnim pozitivnim saldom od 1.090 stanovnika, ponajprije zbog poslijeratnih doseljavanja. Nakon toga slijedi dugotrajno razdoblje gotovo neprekinutog pada.
Najteži udar dogodio se 2017. godine. Te je godine prirodni pad iznosio 1.060 osoba, dok je migracijski minus dosegao čak 5.665 stanovnika. Ukupan godišnji gubitak bio je nevjerojatnih 6.725 ljudi, što je najveći zabilježeni minus u promatranom razdoblju.
Nakon 2017. intenzitet iseljavanja postupno se smanjuje, ali prirodni pad ostaje vrlo izražen. Upravo zato ukupni saldo ostaje negativan iz godine u godinu.
Posebno je zanimljiv podatak za 2025. godinu. Prirodni pad iznosio je 980 stanovnika, dok je ukupni migracijski saldo bio tek -69 osoba. Drugim riječima, iseljavanje više nije glavni uzrok smanjenja broja stanovnika. Najveći problem postao je činjenica da se rađa premalo djece, a umire sve više stanovnika.
To potvrđuju i najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku. Tijekom 2025. u Vukovarsko-srijemskoj županiji rođeno je 1.177 djece, dok je umrlo 2.157 osoba, što znači prirodni pad od 980 stanovnika.
Na razini gradova i općina situacija je jednako zabrinjavajuća. Županja je prošle godine zabilježila 61 rođeno dijete i 152 umrle osobe (minus 91), Vinkovci minus 161, Vukovar minus 177. Od većih općina jedino je Cerna ostvarila pozitivan prirodni prirast s 47 rođenih i 42 umrlih, odnosno plus pet stanovnika.
Migracijska slika također pokazuje da županija još uvijek gubi stanovništvo, iako znatno manje nego prije nekoliko godina. U 2025. zabilježen je negativan saldo unutarnjih migracija od 463 osobe, ali je dio toga nadoknađen pozitivnom migracijom iz inozemstva pa je ukupni migracijski saldo iznosio -69 stanovnika.
To znači da se priroda problema promijenila.
Prije desetak godina najveća prijetnja bilo je masovno iseljavanje. Danas je najveći izazov demografsko starenje. Sve je manje mladih obitelji, broj žena reproduktivne dobi opada, a posljedica je sve manje rođenih. Čak i kada bi se iseljavanje potpuno zaustavilo, stanovništvo bi nastavilo padati zbog nepovoljne dobne strukture.
Brojka od gotovo 51.000 izgubljenih stanovnika nije samo statistički podatak. Ona znači manje učenika u školama, manje radnika na tržištu rada, praznije ulice, zatvorene trgovine i sve veći pritisak na zdravstveni i socijalni sustav.
Najveći demografski udar Vukovarsko-srijemska županija već je doživjela između 2014. i 2018., kada su se istodobno preklopili snažno iseljavanje nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i izrazito negativan prirodni prirast. Posljednjih godina iseljavanje slabi, ali prirodni pad ostaje gotovo isti, što pokazuje da je demografska kriza ušla u novu, dugoročniju fazu.
Ova tema se dosljedno ignorira i tiho gura pod tepih, ali ako sada ne poduzmemo nešto, sada kada je voda došla već do grla, uskoro nas neće biti.
Zoran Lucić
