Na ovogodišnjem tradicionalnom pokladnom jahanju okupilo se više od 60 jahača – fotogalerija.
Tekst govori o pokladnim običajima u Štitaru.
Poklade traju od Marina tj. od 2. veljače i traju do Čiste sride, tj. do prvoga dana korizme. Trajanje poklada nije svake godine isto, a razlog je pomicanje datuma Uskrsa i s njime vezanog korizmenog posta od 40 dana.
Vrtičeva srida je tjedan dana prije Čiste sride i u stvari je prvi dan poklada. Tada počinje pravo ludovanje jer do tada je sve protjecalo mirnije, spremalo se u bušare, i djeca i odrasli, obilazila se rodbina i prijatelji, pjevalo se, divanilo, djeca su dobivala ošap (sušeno voće), kocku šećera, pokoji slatkiš i novčić. Po selu mladež ljubuje, pjeva se, birtije su pune, pije se puno alkohola (rakija i vino), nisu rijetke tučnjave i obračuni momaka zbog cura ili kakvih starih razmirica.
Dani poklada u Štitaru imali su svoja imena i značenja. Nijednog pokladnog dana nije bilo dobro raditi, a onoga tko to prekrši, mogle su stići razne zdravstvene tegobe ili bi rad bio uzaludan. Zimsko je doba, nije bilo velikih poslova pa je puk za poklade, šale radi, smišljao razloge zbog kojih je trebalo izbjegavati rad.
- ponedjeljak – Mišji ponediljak – na taj dan poklada žene nisu vezle niti radile bilo kakav ručni rad, vjerovalo se kako će miševi pojesti sve što je napravljeno.
- utorak – Bolni utorak – nije se ništa radilo kako se tijekom godine ne bi bilo bolesno
- srijeda – Vrtičeva srida – ne radi se kako se tijekom godine ne bi javile vrtoglavice i glavobolje. U Štitaru, na Vrtičevu sridu, momci se spremaju u Turke, na glavu stavljaju fesovima i na konjima jašu kroz selo, uz topot konja i galamu plaše svijet – biva iz Bosne su provalili Turci.
- četvrtak – Trudovski četvrtak – nije se radilo kako se tijekom godine na šakama ne bi stvarali trudovi – teški žuljevi poput kurjih očiju.
- petak – Gluvi petak – tko radi na gluvi petak, boljet će ga uši, a može ostati i gluh
- subota – Zaklopita subota – zatvarala je, zaklapala ovaj pokladni ciklus
- nedjelja – Prvi dan poklada – nastavak
- ponedjeljak – Drugi dan poklada – nastavak
- utorak – Treći dan poklada – zadnji dan poklada, uz njega je vezan običaj rušenja kreveta. Momci su, lijepo odjeveni i uz pjesmu, obilazili kuće djevojaka i mladih udanih žene te po običaju rušili krevet koji je za tu prigodu bio posebno uređen jer su ukućani znali da će imati posjet. Na taj se dan išlo i na riblju večeru u gostionice. U jedanaest sati zvonjava crkvenih zvona najavljuje Čistu sridu, završetak poklada i početak korizme i do dvanaest sati moralo se biti kod kuće.
- srijeda – Čista srida – prvi dan korizme
U vrijeme poklada, a pogotovo od Vrtičeve sride, ljudi iz Granice nakratko su zaboravljali svoje mnogobrojne vojničke obveze i teški rad na vlastitim imanjima i carskim rabotama. Uza sve te obveze, čelična vojna stega bešćutnih vojnih zapovjednika zajedno s krutim moralnim svjetonazorom, gušila je svaku osobnost i čovjeka pretvarala u oruđe lišeno svakog dostojanstva. Zbog toga su poklade u životu graničara u stvari bile ventil za nakupljene frustracije, vrijeme kada je vojna vlast bila nešto tolerantnija znajući pod kakvim jarmom stenju podčinjeni. Krunoslav Tkalac o pokladama kaže:
Poklade su smotra narodnih običaja, ludorija i oduška od stega života po reglemanu. ………Turci su rekli da su poklade dani kada kauri (Tkalac 1994) polude.
Poklade i Vrtičeva srida dani su kada se gruba stvarnost života u granici preokrene, zavrti i napravi krug, te prijeđe u svoju suprotnost – u neostvarenu želju istinskog, slobodnog života nesputanog krutim regulama i beskrajnim obvezama. Privid takvog života bio je moguć samo na poklade.
Mato Dominković, veljača 2020