Od potoka i rijeka Virovi se razlikuju specifičnim hidrodinamičkim, geološkim, klimatskim, fizičko-kemijskim i biološkim osobinama. Većim dijelom godine virovi imaju odlike močvare što dokazuje močvarna vegetacija u priobalnom pojasu.
Za vrijeme velikih oborina u proljeće i u jesen vodostaj se znatno podigne. Tada virovi uspostavljaju prirodnu vezu protočnu s rijekom Spačvom, a preko nje s Bosutom i Savom, ponašajući se kao sporotekuća rječica.
Virovi skupljaju vodu iz šuma u području Bošnjaka i Otoka, dugi su oko 7 km, široki oko 60 m, dubina im je 2-7 m, no u biološki najinteresantnijim zonama Ralje i Živačine širina im iznosi preko 100 m. U radijusu od 10 km Virovi su okruženi šumom hrasta lužnjaka. Voda je u Virovima bistra u površinskom sloju, dok su dublji slojevi sivkasto-zeleni zbog otopljenih minerala i planktona i od jako izraženog procesa zarašćivanja ovog staništa makrofitnom vegetacijom. Značajnu ulogu u vodostaju Virova imaju podzemne vode koje se kreću na dubini 1,75 – 2,75 m ispod površine zemljišta pa zato nikad ne presušuju. dakle od prirodnog fenomena izvorišta – vira nastao je i naziv Virovi.
(Gornji tekst-Izvor; https://sites.google.com/site/zupanja019/prirodne-ljepote-i-znamenitosti)
Satelitski snimak od Save do Virova
Nakon ovih uvodnih podataka o sadašnjosti Virova vratit ćemo se u prošlost i pokušati odgonetnuti kako su Virovi izgledali u prošlosti. Pokušat ćemo odgovoriti na pitanje kako je taj vodotok nastao i kako opstaje. U uvodnom dijelu već je navedeno kako danas Virovi dio vodu dobivaju prikupljajući oborinske vode a dio iz rezervoara podzemnih voda sa okolnih šumskih područja. To svakako stoji no kakav utjecaj je imala rijeka Sava u nastanku Virova i postoji li danas utjecaja Save na razinu vode u Virovima.
Prema priloženim kartama iz 18. stoljeća, važno je naglasiti prije izgradnje obrambenog nasipa, vidi se kako iz Save istječe vodotok koji nije imenovan ali se usporedbom spram današnje situaciji dade zaključiti kako se radi o vodotoku Virovi. Virovi su nastali kao odljevni tok Save, isto kao i Bosut. Za velikog vodostaja višak vode koju Sava nije mogla kanalizirati razlijevala se putem odljevnih vodotoka. Virovi su jedan od njih. Karte naravno nisu precizne kao današnje ali se može zaključiti o kojem se vodotoku danas radi (vidi karte; 1.,2. – prva polovina 18.stoljeća.) U usporedbi sa satelitskim snimkom područja istok Virova iz Save odvijao se negdje na prostoru između Slavonije i Šećerane pa se između rudina Panje i Gredice krivudajući spajao na prvi i danas vidljivi dio toka. Taj dio gradskog područja je depresija i vidno je niži od „stare“ Županje (vidi kartu 5.).
Dotok savske vode u Virove nije bio stalan nego samo za višeg vodostaja Save. Izgradnja obrambenog nasipa oko 1770. godine prekinula je dotok vode u Virove i otpočeo je proces zamuljivanja i nestanka početnog toka. Sličan proces zamuljivanja i nestajanja vidljiv je na primjeru odljevnog vodotoka Glavić u Štitaru koji je napajao Bosut. Naravno, na proces zasipanja toka veliki utjecaj imala je i ljudska djelatnost.
Opis novonastalog stanja Virova po izgradnji nasipa nalazimo u kartografskom izdanju Hrvatskog instituta za povijest „Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stoljeća ( karta 3.). Osim zemljovida priloženi su i opisi terena. To bi ujedno mogao biti možda i najstariji pisani spomen Virova. O Virovima donosimo slijedeći zapis;
„Barska graba Virovi izvire iz bare Opodnja. Isto kao i bara Opodnja, ljeti za suha vremena prohodna je do svog mosta pješice i konjima. Od mosta nadalje kroz šumu sve do područja Otoka ta je graba četiri do šest stopa duboka.“
Površinski, vidljivi istok Virova iz Save već tada nije vidljiv i nema velikog utjecaja na režim voda Virova. Zapis navodi baru Opodnja kao izvorište Virova. I bara Opodnja je prije izgradnje nasipa bila plavljena savskom vodom i zasigurno je voda iz nje završavala u Virovima kao sekundarni vodonosnik-pritoka. No, u to vrijeme zbog promjene vodnog režima uslijed izgradnje nasipa bara Opodnja zabilježena je kao izvorište. U nju se za kišnog vremena slijevala i punila ju oborinska voda i za visokog vodstaja savska izdanska voda. Za suhog vremena kako navodi zapis presušivala je. Bara Opodnja, usporedbom sa današnjim stanjem, nalazila se negdje oko nadvožnjaka na auto cesti.
izdan=izviranje; pojava izviranja vode za visokog vodostaja Save na području iza nasipa
Zanimljiva je karta sa početka 19. stoljeća koja ponovo bilježi istok Virova iz Save ( karta 4. ).
Karta nastala u vremenu od 1865/70 prikazuje tok Virova koji krivuda između rudina Panje i Gredice i dovodi ga do suvremene ceste u Strossmayerovoj ulici ( karta 5.).
Jeli moguće da u Virove i danas dolazi voda iz Save ? Površinom svakako ne ali podzemnim putem to je vrlo izgledno. Virovi izviru u Savi i voda je tim sezonskim vodotokom tekla tisućama godina nanoseći naplavni materijal među kojim i vodo propusni pijesak. Početni, površinski tok Virova danas nije vidljiv no podzemljem, kroz porozne slojeve, voda iz Save i dalje dolazi do vidljivog toka i podržava razinu vode. Kao primjer o taloženju pješčanog materijala navesti ću prošlogodišnje izmuljivanje toka Berave. Na 8-9 kilometara od istoka pritoke Bebrine iz Save (ulijeva se u Beravu) iskopani su nemali slojevi pijeska sa dubini cca 4-5 metara. Kad je Berava mogla odnijeti pijesak 8-9 km a i dalje koliki su tek slojevi nataloženog pijeska na početnom dijelu Virova. Proces podzemnog toka jako se pojačavao za vrijeme visokog vodostaja Save. Što je vodostaj u inundaciji ( kada razina vode ide na nasipa) bio viši pojačavao se pritisak u podzemlju i voda je kroz porozne podzemne slojeve izvirala na drugoj strani ( fizikalni zakon spojenih posuda ). U Županji su tu pojavu zvali „vjerovi“ a u Štitaru „izdan“.
O podzemnim vodama na ome području govori članak sa zupanjac.net-a; Jeste li znali? : Nazivi dijelova Županje
„Južno, bliže mjestu, ove su rudine: Vjeroštaci, Gredice i Panje.
– Ime Vjeroštaci ili uopće Virovi – Vjerovi vjerojatno da je nastalo zbog prisustva podzemnih voda na ovom području. Prema pričanju starih ljudi kod oranja, a osobito u proljeće, za plugom je izvirala voda.“
Objašnjenje za pojavu „vjerova“ na ovome području moglo bi biti i u promjeni toka rijeke Save ili je tim područjem nekada tekao savski rukavac. Kroz nataloženi vodo propusni materijal voda iz Save još uvijek teče podzemljem. Koliki je utjecaj Save na vodni režim Virova tek treba utvrditi.
Mato Dominković, travanj 2020.
mato.dominkovic@skole.hr
