Pandemija koronavirusa negativno utječe i na poslovanje poljoprivrednika, koji se pokušavaju snaći u novonastalim okolnostima, prilagoditi izvanrednoj situaciji i na sve načine sačuvati proizvodnju.Dugogodišnji svinjogojac Antun Golubović iz Đurića, koji odgovorno gospodari svojim imanjem i razborito razlučuje prioritete, na vrijeme se pripremio za proljetnu sjetvu. Na 8,5 hekatara zasijat će kukuruz, na 12 hektara soju i na jednom katastarskom jutru lucernu. Osigurao je i dovoljne količine hrane za 150 svinja u sljedećih mjesec dana i pridržava se, kaže, svih propisanih mjera u svrhu sprječavanja širenja virusa i zasad sve dobro funkcionira.
Sjetva spremna
- Redovito pratim vremensku prognozu, plan mi je krenuti oko 5. travnja i kukuruz i lucernu posijati do Uskrsa, a potom krećem u sjetvu soje – kazao je. Strojevi su spremni, napravljen je servis, sve je osigurano. Mišljenja je da se uvijek bolje pripremiti ranije nego čekati do zadnjeg, od toga posla živi i ne želi reskirati niti ga na bilo koji način dovoditi u pitanje.
- Dobar dio repromaterijala kupio sam već oko Božića. Pozorno sam pratio što se događalo u Kini oko širenja koronavirusa i da budem iskren, bojao sam kako li će se sve to odraziti i na nas. Bojao sam se zastoja u dopremi robe, da nećemo svi moći ni posijati sortiment koji želimo i da ćemo na kraju morati sijati ono što ostane. U siječnju smo već počeli dogovarati sortiment kukuruza i sve mi je to stiglo prije pojave koronavirusa u Hrvatskoj – zadovoljno ističe. Prije nekoliko dana kupio je 1000 litara goriva kako bi se osigurao za predstojeću sjetvu. Nedostaje mu još samo dio herbicida koje je već uplatio i ovih dana očekuje isporuku te krajem tjedna sijačice kreću u polje.
Golubović smatra da će uskoro krenuti najavljeni inteventni otkup stoke za potrebe državnih robnih zaliha koje će organizirati Ministarstvo poljoprivrede.
- Na tržištu već nedostaje svinjetine, a bojim se da će država moći otkupiti jako malo svinja koje su slobodne jer ih nema. Dosta ljudi uslužno tovi za Pivca, Agrokor ili za Gavrilovića. Svinje su već ugovorene za velike mesne industrije i kada postignu težinu od 100 kilograma, odlaze na klanje. Vjerujem da u cijeloj Slavoniji i Baranji neće uspjeti natovariti četiri kamiona tovljenika, bit će jako dobro ako sam u krivu, ali čisto sumnjam – ističe.
Uvozni prasci
On će osobno za interventni otkup moći ponuditi 15-ak komada, ukupno oko tri tone živog mesa, što je, ustvrdio je, zanemariva količina s obzirom na potrebe. Vjeruje da se još toliko neće uspjeti nakupiti ni u cijeloj Cvelferiji. U Vukovarsko-srijemskoj županiji, procjenjuje, država će interventno moći otkupiti samo 20-ak tona mesa. Napominje da je zbog pandemije koronavirusa otežan protok robe i vjeruje da će otkup vrlo brzo krenuti.
- Do sada su industrijske svinje bile 12 kuna + PDV za kilogram žive vage i to je minimalna cijena koja može biti, a u interventnom otkupu država uzgajivačima sufinancira i određenu naknadu, pretpostavljam da će ona biti kunu ili čak kunu i pol za kilogram i na taj će način nastojati spriječiti poskupljenje mesa za krajnje kupce – ustvrdio je. Ako dođe do veće nestašice mesa, što je, smatra, vrlo izvjesno, posebice ako Slovenci zatvore granicu kao Mađari, bit će velikih problema. Podsjeća da domaća proizvodnja pokriva samo 30 posto potreba za svinjskim mesom, a sve se to odrazilo i na osjetan skok cijena.
- Uvozni prasci iz Danske i Njemačke bili su preko 100 eura za komad, a mislim da se u ovoj situaciji živa stoka ne uvozi. Ako nam prasci ne odlaze u tov, to znači da će za tri mjeseca, koliko on traje, nedostajati tovljenika i u velikim mesnim industrijama i doći će do velike nestašice svinjetine – upozorava.
A nestašica goveđeg mesa, ako ne bude stizala telad iz Rumunjske i Poljske, koji su glavni dobavljači, u Hrvatskoj bi se mogla osjetiti nagodinu, jer tov junadi traje 10 do 12 mjeseci.
ŽIVI SE OD PROIZVODNJE, A NE POTICAJA
- Nadam se da ćemo svi iz ove krizne situacije izvući pouku, naučiti cijeniti domaći rad i domaći proizvod i konačno shvatiti da se moramo početi oslanjati na vlastitu proizvodnju. Jer ona je u ovim teškim danima pokazala svoje golemo značenje i važnost za sve nas, za cijelu državu – zaključuje Golubović. Ljuti ga što je nekim poljoprivrednicima sada jedina briga hoće li im biti isplaćeni poticaji do 15. travnja. Poručuje da se živi od proizvodnje, a ne od poticaja, koji je trebaju unaprijediti, i da su mnogi očito zamijenili teze, a to nije dobro.
Marija Lešić Omerović
glas-slavonije.hr