Općina Andrijaševci posljednjih je nekoliko godina provela, i još provodi, više vrijednih projekata u koje je uložila 48 milijuna kuna, od čega je 40 milijuna nepovratnih sredstava iz fondova Europske unije, a sada želi poraditi i na turističkom planu jer, drže, imaju za to kapaciteta. Nakon što je završen Sportski centar Frankopan, a nedavno i kompletno uređena i osvijetljena biciklistička staza prema Vinkovcima, sve više razmišljaju o uređenju Rokovačkih zidina, ostataka zidane srednjovjekovne crkve na imanju koje se u 15. stoljeću nalazilo na tom mjestu. Budući da je u blizini Arheološki park Sopot, gdje je rekonstruirano naselje od šest kućica prema nalazima Sopotske kulture na tom lokalitetu, kunjevačke šume i vinkovačka zračna luka za male zrakoplove, Andrijaševčani i Rokovčani misle kako i Rokovačke zidine imaju turistički potencijal.
U ljeto prošle godine obavljeni su, uz financijsku potporu Općine Andrijaševci i Ministarstva kulture od 300 tisuća kuna, arheološki, istraživački radovi na ostacima zidina crkve i vinkovački su arheolozi otkrili zanimljive artefakte. Istraživanje bi u konačnici trebalo rezultirati konsolidacijom i rekonstrukcijom otkrivenih objekata, te izgradnjom arheološko-turističkog parka.
– Danas vidljive ruševine koje nazivamo Rokovačke zidine u biti su ostaci zidane srednjovjekovne crkve na srednjovjekovnom posjedu Hropkovo u vlasništvu feudalne obitelji Botoša od Hrapkova, koje je obuhvaćalo nešto širi prostor oko zidina. Pretpostavlja se da je crkvu dao sagraditi Andrija II. Botoš, koji je umro početkom 1441., ili ju je planirao proširiti prilikom dogradnje franjevačkog samostana u prvoj trećini 15. stoljeća, budući da na crkvi vidimo i stilska obilježja ranijih razdoblja. Crkva na Rokovačkim zidinama franjevačka je samostanska crkva koju su pohodili stanovnici utvrde i naselja Hrapkovo, a moguće i stanovnici ostalih manjih naselja u blizini – govori o dosad otkrivenim podacima o ovom lokalitetu kustosica u Gradskom muzeju Vinkovci Anita Rapan Papeša.
Odmah ispod tankog sloja zemlje pronašli su ostatke zidanog objekta, najvjerojatnije franjevačkog samostana. Zidovi su rađeni dijelom od rimskih opeka, a dijelom od srednjovjekovnih i široki su više od metra, a zatvaraju površinu od približno 150 četvornih metara. Iznimno su značajni nalazi brončanog i srebrnog srednjovjekovnog i srebrnog otomanskog novca koji će pomoći u dataciji objekta.
– Velik potencijal imamo u Rokovačkim zidinama, koje su dugo godina bile zapuštene i zaboravljene, a od kojih želimo napraviti turistički zanimljivu lokaciju. Odradili smo dio posla, napravili snimke terena, kontaktirali ljude iz Muzeja, iskapanja su u tijeku i pronađeni su zanimljivi predmeti koji bi trebali biti izloženi na samom lokalitetu. Biciklističkim i pješačkim stazama tu lokaciju bismo povezali s Bosutom i s Bosutskom ulicom, koju ćemo također turistički urediti – kaže načelnik Damir Dekanić.
Istražuje se od početka 20. stoljećaVinkovački arheolozi još su prije dvije i pol godine obavili probna iskapanja.
– Istražili smo i nekoliko grobova jer je srednjovjekovni običaj bio pokapati mrtve oko crkve. U 2018. Općina je financirala nedestruktivna snimanja na lokalitetu, te su na osnovi dobivenih snimki određene pozicije za arheološka istraživanja. Inače, određeni radovi na obnovi i prezentaciji Rokovačkih zidina traju još od početka 20. stoljeća, ali su uvijek izvođeni u minimalnom opsegu kako ih ne bi devastiralii – pojašnjava Anita Rapan Papeša, kustosica vinkovačkog Muzeja.
Planirano je da u lipnju kroz Rokovce i Andrijaševce zaplovi turistički brod posebno izrađen za vožnju po Bosutu tako da na plovidbu neće utjecati nakupine leće i trave kojima Bosut obiluje. U jednoj će turi moći voziti 20 putnika
Miroslav Flego
Glas-Slavonije.hr
