Približno 40 posto svih potreba za plinom također namirujemo uvozom, uglavnom iz Rusije. Biomasa, drvo, odnosno pelet nastaje isključivo u domaćim pogonima koji zapošljavaju isključivo domicilno stanovništvo, preradom potpuno domaćeg drva i svih drvnih ostataka. Uz sve te prednosti, grijanje na pelet, koji je posebice pogodan za sustave centralnog grijanja u kućanstvima i većim prostorima jer je njegova uporaba kao energenta potpuno automatizirana, u usporedbi s fosilnim gorivima je – najjeftinije!
Pokazuju to izračuni koje su u vinkovačkoj Spačvi izradili u svojoj prezentaciji prednosti korištenja peleta, prema kojima jedan kilovatsat energije dobivene iz mazuta stoji 0,70 kuna, iz loživog ulja 0,60, plina 0,40 kuna, a iz peleta – 0,25 kuna.
Velike uštede
Danas većina škola, vrtića, zdravstvenih ustanova i toplana kao energent koristi mazut, loživo ulje ili plin. Prelaskom na, primjerice, pelete one bi ostvarivale goleme financijske uštede. Primjerice, vinkovačka komunalna tvrtka GTG, kojoj je jedna od djelatnosti proizvodnja, distribucija i opskrba toplinskom energijom, ima šest kotlovnica od kojih pet za grijanje vode koristi plin, dok jedna, najveća, snage 6,7 megavata, kao energent koristi mazut. Lani je u toj kotlovnici za grijanje potrošeno oko 500 tona mazuta, odnosno 2,2 milijuna kuna (bez PDV-a). Kada bi se mazut zamijenio peletom, godišnje bi bilo potrebno oko 1.200 tona peleta, a cijena energenta bila bi 1,5 milijuna kuna. Ušteda bi godišnje iznosila čak 700 tisuća kuna.
Vinkovačka gimnazija godišnje za grijanje na loživo ulje troši oko 320 tisuća kuna. Da se grije na pelet, to bi je godišnje stajalo upola manje, ili oko 160 tisuća kuna. Sve su to za te ustanove i tvrtke sigurno financijski značajni iznosi. No koliko novca nepotrebno “spaljujemo” pokazuje kalkulacija s osječkom Termoelektranom-toplanom (TE-TO) o kojoj smo pisali prije više od godinu dana. U Drvnom klasteru su izračunali kako TE-TO Osijek za mazut godišnje utroši oko 120 milijuna kuna, dok bi prelaskom na biomasu taj iznos bio čak 40 milijuna kuna manji. S druge strane slična elektrana i toplana u Pečuhu kao energent koristi upravo sječku (usitnjeni drvni otpad) i drugu biomasu iz Hrvatske. Podsjećamo kako su nam još lani iz HEP-a kazali kako se u TE-TO Osijek planira gradnja postrojenja na biomasu koje će supstituirati dio isporuke toplinske energije u obliku tehnološke pare, i to u onoj mjeri koja osigurava rad postrojenja cijele godine i za što se s Hrvatskim šumama mogu ugovoriti potrebne količine drvne sječke. Riječ je o postrojenju koje bi godišnje trebalo proizvoditi 24 GWh električne energije i 106.000 tona pare (80-90 posto trenutačne proizvodnje), a za što je potrebno osigurati 55.000 tona sječke.
Šišarka i Spačva
U Vukovarsko-srijemskoj županiji dva su proizvođača peleta – vinkovačka Spačva i županjska Šišarka. Šišarka je i najveći hrvatski proizvođač koji godišnje proizvodi oko 50 tisuća tona peleta. Od toga samo 1.500 tona završava na hrvatskom tržištu, a sve ostalo se izvozi. Ta tvrtka zapošljava 29 radnika i ostvaruje godišnji prihod od 65 milijuna kuna. Direktor tvrtke Ivan Ćošković kaže kako je potražnja za peletom velika te da s tržištem Šišarka nema problema. Najveći problem je, ističe, nedostatak sirovine zbog nemogućnosti potpisivanja višegodišnjih ugovora s Hrvatskim šumama.
– Povećanje korištenja peleta na lokalnom tržištu nama bi u svakom slučaju odgovaralo. U prvom redu mogli bismo povećati proizvodnju i kapacitete, povećati broj zaposlenih, ali i kooperanata – kaže Ćošković.
Vinkovačka Spačva ove će godine proizvesti oko šest tisuća tona peleta, no plan je, s obzirom na potražnju na tržištu Europe, u 2014. godini proizvodnja 15 tisuća tona peleta i oko tri tisuće tona briketa. Ukupna bi vrijednost te proizvodnje trebala dosegnuti 20 milijuna kuna. Međutim masterplanom se do 2015. godine, kaže Ivan Perković, pomoćnik uprave Spačve za logistiku, predviđa podizanje proizvodnje peleta na 45 tisuća tona.
– To je i maksimalni kapacitet našeg pogona. Proizvodnja na toj razini donosit će nam godišnje 50 milijuna kuna prihoda – kaže Perković, navodeći kako se ipak u Hrvatskoj povećava potrošnja peleta premda danas tri četvrtine proizvedenih količina peleta i briketa Spačva izvozi.
Igor MIKULIĆ
ZAPOŠLJAVANJE I NOVI PRIHODI
Navodeći koje su izravne koristi od uporabe biomase Energetski institut Hrvoje Požar navodi kako njezino korištenje omogućava zapošljavanje (otvaranje novih i zadržavanje postojećih radnih mjesta), povećanje lokalne i regionalne gospodarske aktivnosti, ostvarivanje dodatnog prihoda u poljoprivredi, šumarstvu i drvnoj industriji kroz prodaju biomase-goriva. “Osim toga, umjesto odljeva sredstava zbog kupnje fosilnih goriva uspostavljaju se novčani tijekovi u lokalnoj zajednici (investicije-zarade-porezi). Utjecaj na zapošljavanje te navedeni socijalno-gospodarski aspekti predstavljaju najveću prednost korištenja biomase u odnosu na fosilna goriva, ali i na ostale obnovljive izvore energije. Razvijene države EU-a i svijeta svjesne su ovih pozitivnih učinaka i stoga u znatnoj mjeri pomažu projekte korištenja energije biomase”, navode u Institutu.
Pelete za grijanje škola
U Vukovarsko-srijemskoj županiji ipak se nešto pokreće o pitanju većeg korištenja obnovljivih izvora energije, odnosno peleta. Župan Božo Galić kazao nam je kako županijska tvrtka Eko sustav analizira potrošnju energenata u ustanovama koje su u nadležnosti Županije. “U svakom slučaju kotlovnice nekih županijskih tvrtki, ustanova i škola bit će prilagođene na korištenje upravo peleta za grijanje jer taj energent nastaje najvećim dijelom na području naše županije. Koji će se sve oblici energije koristiti pokazat će zapravo studije koje će izraditi Eko sustav”, kazao nam je Galić.
Marijan Kavran direktor Drvnog klastera – Bolje je poticati uporabu biomase nego plaćati kazne
Uz sve prednosti biomase sve je važnije i to što je drvo kao energent ekološki potpuno prihvatljivo, podsjeća Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera. Drvo je po pitanju emisija ugljičnog dioksida neutralno, odnosno gorenjem ispušta točno onoliko ugljičnog dioksida koliko ga iz zraka uzme tijekom svog rasta. Ravnoteža se može poremetiti samo u slučaju da se više drveta posiječe nego što se posadi, no u Hrvatskoj to nije slučaj, naprotiv, već dugi niz godina rastu površine pod šumama. S druge strane korištenjem fosilnih goriva u atmosferu ispuštamo velike količine stakleničkih plinova, odnosno ugljičnog dioksida. “Mnoge će hrvatske tvrtke zbog velike emisije CO2 plaćati visoke penale, a Hrvatska kazne. Slovenija godišnje zbog toga plaća kazne u visini od 70 do 80 milijuna eura. Dakle, forsirati uporabu fosilnih goriva u energetskim projektima je suludo zbog kvota stakleničkih plinova. Već ovi pokazatelji govore u prilog tomu da se državi isplati i financijski poticati veće korištenje biomase, odnosno peleta, kao energenta”, kaže Kavran.
