To su prvenstveno crijevne zarazne bolesti koje se prenose preko vode i prate se na dnevnoj bazi. – Od prvog dana dajemo jedne te iste preporuke kojih se trebaju pridržavati svi oni koji rade na terenu, ali i ljudi koji već polako ulaze u svoja sela i obilaze kuće. Preporuka je vrlo jednostavna: pridržavati se osnovnih higijenskih mjera osobne zaštite iz preventivnih razloga – poručuje dr. Krešić. Svi koji borave na tom području moraju imati zaštitne rukavice, masku, zaštitno odijelo kako ne bi došlo do kontakta odjeće s poplavnom vodom.
– Ta je voda kontaminirana, i septičkim jamama, i gnojnicama i puna je različitih bakterija ili virusa koji mogu biti prijetnja za ljudsko zdravlje. Prije nego što se jede, pije, zapali cigareta, ruke se moraju temeljito oprati i po mogućnosti dezinficirati – podsjeća dr. Krešić. Upozorava kako je jako važno ne konzumirati povrće i voće iz vrtova koji su bili poplavljeni ako prethodno nije termički obrađeno.
To se odnosi i na dijelove sela koji su bili samo djelomično poplavljeni ili nisu uopće, ali je bio visok vodostaj i povrće je možda dolazilo u doticaj s tom vodom. Jako je važno i to da se meso iz zamrzivača koji su danima bili bez struje zbrine na ispravan način. Prikupljanje i neškodljivo uklanjanje tih namirnica u poplavljenim selima organizirano je preko Agroproteinke čiji su djelatnici na terenu.
– Ako dođe do pojave proljeva, visoke temperature i povraćanja, odnosno smetnji probavnoga karaktera praćenih općelošim stanjem, koje traje i ne prolazi, obavezno se treba javiti liječniku – poziva dr. Krešić. A postoji opasnost i od komaraca koji više nisu samo molestanti, odnosno uznemirivači, nego i potencijali prenositelji nekih zaraznih bolesti. – Kod nas od 2012. postoji rizik od virusa zapadnog Nila, kada je registrirana prva oboljela osoba na ovom našem području. Prošle godine nismo imali oboljelih osoba, a nije ih bilo ni u ovoj godini – kazala je.
Bolest koju izaziva virus zapadnog Nila, a koju na ljude ugrizom prenose zaraženi komarci u najvećem broju slučajeva je bezazlena i prođe, a da čovjek i ne zna da je bio zaražen i bolestan. Simptomi su uglavnom slični gripi ili prehladi. Samo u jednom iznimno malom broju slučajeva to može biti teška bolest. Zato je, napominje Krešić, iznimno važno voditi računa o tome da se smanji populacija komaraca. Preporučuje ljudima u poplavljenim područjima da koriste repelente i odijevaju odjeću dugih rukava i nogavica kako bi što manje bili izloženi napadima komaraca.
Na ugroženim područjima nije dopuštena konzumacija vode iz javnih i individualnih bunara, a vodu iz javnoopskrbnih vodovoda treba prokuhati prije uporabe.
Prijeti opasnost i od najezde glodavaca i zmija koji su zbog poplava došli u bliži kontakt s ljudima nego što je uobičajeno. Ministar zdravlja Rajko Ostojić poručuje da Hrvatska raspolaže dovoljnom količinom lijekova i cjepiva, pa i cjepiva protiv zmijskog otrova.
110 ŠLEPERA POMOĆI, SMJEŠTAJ ZA 2362 OSOBE
Ministarstvo socijalne politike i mladih zahvalilo je građanima i volonterima koji su pomogli u akciji prikupljanja pomoći poplavama unesrećenom stanovništvu Slavonije. “Zahvaljujući snažnoj građanskoj solidarnosti i spremnosti sustava na organizacijske izazove prirodne katastrofe velikih razmjera, građani pogođeni poplavom u Slavoniji nisu oskudijevali u osnovnim životnim potrepštinama. Ujedinjenost cijele Hrvatske u odlučnosti da se pomogne sugrađanima u nevolji je uvelike ublažila njihove muke,” stoji u priopćenju Ministarstva. U proteklih deset dana u Ministarstvu i paviljonu 34 Zagrebačkog velesajma prikupljena je velika količina humanitarne pomoći, koja je u 110 kamiona i šlepera dostavljena za građane u poplavljenom području Slavonije. Smještaj za osobe s poplavljenih područja ponudila je ukupno 441 osoba, te je zahvaljujući njihovoj dobroti moguće osigurati smještaj za 2.362 osobe.
Pozivi na oprez iz BiH
S obzirom na to da su stanovnici županjske Posavine orijentirani na šoping u susjednoj Bosni koju su također poharale poplave, iz Udruženja poljoprivrednika BiH građane pozivaju na oprez. “Voće i povrće koje se prodaje na tržnicama, ali i u tržnim centrima nije sigurno jer se na ambalaži ne vidi podrijetlo sirovine”, rekao je za Dnevni avaz Sead Jelić iz Udruženja poljoprivrednika BiH.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
