(Foto: Marija Lešić Omerović)
Komunalac je kroz NPOO aplicirao projekt vrijedan 25 milijuna kuna
ŽUPANJA – Na putu od crpilišta do krajnjeg korisnika u Županji izgubi se približno 40 posto vode. U Komunalcu kontinuirano rade na smanjenju gubitaka u vodoopskrbnom sustavu rekonstrukcijom starih dotrajalih cjevovoda i kućnih vodovodnih priključaka, redovitim vizualnim pregledima vodovodne mreže te žurnim popravcima kod uočenih curenja. I to je jedna od strateških odrednica poslovanja jer se s tim problemom bore sve vodoopskrbne tvrtke.
Na razini Hrvatske u prosjeku “u prazno” iscuri oko 50 posto vode, a kod nekih su distributera gubitci i do 80 posto. Predstavljaju razliku između zahvaćene – ispumpane vode u sustav i obračunane količine. Komunalac na svome distributivnom području upravlja s 231 kilometrom mreže u Županji, Bošnjacima, Gradištu i Štitaru i održava ju. Vodu isporučuje iz regionalnog vodovoda istočne Slavonije.
“Mi smo trenutno na 40-ak posto gubitaka, što nije nešto s čime se možemo hvaliti, ali u odnosu na okolinu, primjerice Vinkovački vodovod, koji ima 60 posto, mislim da je to solidno”, kaže direktor Domagoj Markovinović. Najavljuje radove u okviru projekta smanjenja gubitaka uz financiranje Hrvatskih voda iznosom od 500 tisuća kuna. Podjelom vodoopskrbnog sustava u gradu na manje cjeline (DMA zone) moći će se učinkovitije kontrolirati ulaz i izlaz vode praćenjem protoka, odnosno količine vode i potrošnje, i utvrditi kritične točke u pojedinoj zoni. One će uvelike olakšati praćenje vodnih gubitaka i omogućiti brzu sanaciju kvarova. “Grad je podijeljen na devet zona i mi ćemo sukladno dodijeljenim sredstvima sada napraviti dvije ili tri zone, sužavati područja da vidimo gdje gubimo najviše vode”, objasnio je. Dodaje da Komunalac nije u mogućnosti raditi rekonstrukcije iz vlastitih sredstava i čekaju odobrenje projekta kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO). Vlada je, naime, predvidjela ulaganje od 6,3 milijarde kuna europskog novca za unaprjeđivanje vodnog gospodarstva i gospodarenje otpadom, a što se tiče gubitka vode, ima ambiciozan plan – planira ga prepoloviti na 25 posto. U Komunalcu su aplicirali za vodovodnu mrežu u Strossmayerovoj ulici i naselju Šećerani, u vrijednosti 25 milijuna kuna, čime će se unaprijediti vodoopskrba u tom dijelu grada. Markovinović smatra da vezano za kvalitetu i opravdanost projekta dobro stoje i vjeruje da će uspjeti proći.
Tvrtka je tim projektom ušla i u takozvani program smanjenja gubitaka jer je dosadašnjom analizom utvrđeno da su najveći gubitci u vodovodnoj mreži upravo na mikrolokaciji u naselju Šećerani, a borba s gubitcima prioritet je i na tome se kontinuirano radi. Treba svakako spomenuti i problem dotrajalih instalacija u kućama, s prosjekom starosti 50-ak godina, zbog čega dolazi do curenja vode.
Iako je odgovornost Komunalca do mjernog mjesta, iz tvrtke poručuju da su uvijek na raspolaganju i žele pomoći građanima te da ih, ako opaze veću potrošnju od uobičajene, odmah kontaktiraju jer sve se može utvrditi i pronaći uzrok.
NA PROČISTAČ STIŽU SOLARNI PANELI
U tijeku je i projektiranje solarne elektrane na krovovima pročistača otpadnih voda u Županji, koji je i najveći potrošač električne energije u gradskom sustavu, ako se izuzme javna rasvjeta, i generator dizanja troškova unutar Komunalca. Od ukupno 1,8 milijuna kuna troška za struju, 60 posto odnosi se na pročistač. Elektrana će, kada bude u funkciji, što se očekuje na proljeće, davati 212 megavata struje i smanjiti trošak za trećinu. U proceduri je rješavanje dokumentacije, a nakon ishođenja EOTRP-a slijedi javna nabava. Vrijednost je približno 1,2 milijuna kuna, a dio novca u Komunalcu očekuju povući preko natječaja. Ta je tvrtka, s 32 djelatnika, i lani nastavila uspješan trend poslovanja. Ostvareni su ukupni prihodi u iznosu od 17,57 milijuna kuna i rashodi od 17,46 milijuna kuna i 2021. godinu završila je u plusu. U odnosu prema godini prije prihodi su manji 2,89 posto ili 523 tisuće kuna, što je najvećim dijelom, kaže Markovinović, posljedica smanjenja prihoda u vodoopskrbi – prodaji vode, zbog manjeg broja stanovnika.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
