Nedavna tragedija u Županji, u kojoj je nakon uboda stršljena život izgubio naš sugrađanin, bolno je podsjetila na činjenicu koju često zaboravljamo: susret s ovim kukcem u rijetkim slučajevima može završiti vrlo ozbiljnim posljedicama, pa i smrću.
Za većinu ljudi jedan ubod neće imati smrtonosan ishod. Ali kod osobe koja je preosjetljiva na otrov opnokrilaca može se razviti anafilaktička reakcija koja ugrožava život. Posebno su opasni ubodi u usta, glavu i vrat, gdje oticanje može otežati ili potpuno ugroziti disanje. Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi da među znakovima teške alergijske reakcije mogu biti oticanje lica ili jezika, koprivnjača, otežano disanje, gušenje i gubitak svijesti. U takvoj situaciji treba odmah pozvati 194 ili 112.
Županjska tragedija zato nije samo vijest crne kronike. Ona je upozorenje svima koji ovih dana rade u voćnjacima, vinogradima, šumama i na poljima, uređuju dvorišta, čiste stare gospodarske objekte ili jednostavno provode vrijeme na otvorenom.
STRŠLJEN JE DIO NAŠEG KRAJOLIKA
Europski stršljen, Vespa crabro, prirodno je prisutan u Hrvatskoj. Nije kukac koji u pravilu traži čovjeka kako bi ga napao. Problem nastaje kada se približimo njegovu gnijezdu ili ga slučajno uznemirimo.
A tada reakcija može biti vrlo burna.
Šume, stara stabla, šupljine, tavani, šupe, drvarnice, krovišta i različiti gospodarski objekti mogu pružiti stršljenima pogodna mjesta za gniježđenje. U ruralnim područjima dodatnu pozornost treba obratiti na voćnjake i mjesta gdje se ostavlja zrelo ili oštećeno voće.
Posebno oprezni trebamo biti tijekom kasnog ljeta. Kolonije su tada razvijene, a ljudi istodobno mnogo vremena provode na otvorenom.
Opasnost se ponekad nalazi ondje gdje je najmanje očekujemo.
U šupi. Na tavanu. U starom stablu. Iza drvene obloge.
SLAVONIJA PAMTI I DRUGE TRAGEDIJE
Nažalost, tragedija u Županji nije prvi smrtni slučaj povezan s ubodom stršljena na području istočne Hrvatske.
U kolovozu 2020. godine u blizini kanala Brežnica, na cesti Otok-Vrbanja, pronađeno je tijelo muškarca starog oko 30 godina. Obdukcijom u Nacionalnoj memorijalnoj bolnici u Vukovaru utvrđeno je da je smrt nastupila zbog anafilaktičkog šoka nakon uboda stršljena. Informaciju je tada objavila Policijska uprava vukovarsko-srijemska, a prenijeli su je brojni hrvatski mediji.
Godinu dana kasnije dogodila se još jedna tragedija. U listopadu 2021. godine 37-godišnji muškarac s područja Našica preminuo je u KBC-u Osijek nakon što ga je u šumi ubolo više stršljena. Prema tadašnjim izvještajima, kolege su odmah pozvale Hitnu pomoć, ali vozilo nije moglo doći do mjesta na kojem se nalazio pa su ga kroz šumu nosili približno kilometar. Unatoč liječenju, muškarac je preminuo.
To nisu priče koje treba koristiti za stvaranje panike. Jesu, međutim, ozbiljan podsjetnik da opasnost nije izmišljena.
ŠTO SE DOGAĐA NAKON UBODA?
Kod većine ljudi reakcija ostaje lokalna. Pojavljuju se bol, crvenilo, oteklina i svrbež koji uglavnom prolaze sami.
Kod jače lokalne reakcije potrebno je potražiti liječničku pomoć. HZJZ posebno upozorava na osobe preosjetljive na ubode opnokrilaca, među koje pripadaju pčele, ose i stršljeni. Kod njih se može razviti anafilaktički šok.
Znakovi za uzbunu su oticanje lica ili jezika, koprivnjača po tijelu, otežano disanje, osjećaj gušenja, izrazita slabost, vrtoglavica i gubitak svijesti.
Tada nema čekanja.
Odmah nazovite 194 ili 112. Ako osoba ima propisan autoinjektor adrenalina, treba ga primijeniti prema uputama koje je dobila od liječnika, a hitnu medicinsku pomoć treba pozvati bez odgađanja.
Ako osoba izgubi svijest, HZJZ preporučuje postaviti je na bok do dolaska medicinske pomoći.
UBOD U USTA I VRAT POSEBNO JE OPASAN
Jedan scenarij zaslužuje posebnu pozornost.
Kukac može završiti u ustima, osobito tijekom pijenja slatkih napitaka ili jedenja hrane na otvorenom. Ubod u jezik, usnu šupljinu ili područje vrata može izazvati oticanje tkiva i ugroziti dišne putove.
HZJZ upravo ubode u usta, glavu i vrat navodi među posebno opasnima.
Opasnost postoji i kod većeg broja uboda. Tada je osoba izložena znatno većoj količini otrova, pa ozbiljne posljedice nisu povezane isključivo s alergijom.
Zato nikada ne treba čekati da se simptomi „sami smire“ ako se stanje brzo pogoršava.
AKO STRŠLJEN KRUŽI OKO VAS, NE PANIČARITE
Ako stršljen počne kružiti oko čovjeka, panično mahanje rukama i pokušaj udaranja nisu dobra reakcija.
Ostanite mirni i polako se udaljite.
Poseban oprez potreban je pri radu u šumi, košnji trave, rezanju drva, berbi voća te čišćenju zapuštenih dvorišta i starih gospodarskih objekata. Upravo tada možemo nehotice otvoriti ili udariti u prostor u kojem se nalazi gnijezdo.
HZJZ preporučuje odgovarajuću odjeću i obuću, a u prirodi savjetuje izbjegavanje šarene i crne odjeće te kozmetike i parfema cvjetnih mirisa. Poseban oprez potreban je pri jedenju i pijenju na otvorenom jer hrana i slatka pića privlače kukce.
LIMENKA SOKA MOŽE POSTATI ZAMKA
To je sitnica o kojoj mnogi uopće ne razmišljaju.
Osa ili stršljen mogu ući u otvorenu limenku slatkog pića. Ako osoba nakon toga prinese limenku ustima, kukac može ubosti jezik ili unutrašnjost usne šupljine.
Zato piće na otvorenom treba držati pokrivenim kad god je moguće, a prije ponovnog pijenja provjeriti otvor limenke ili boce.
Posebno pazite na djecu.
GNIJEZDO NE UKLANJAJTE SAMI
Jedna od najopasnijih pogrešaka jest pokušaj samostalnog uklanjanja gnijezda.
Udaranje štapom, rušenje gnijezda, penjanje ljestvama, paljenje ili nestručno prskanje mogu izazvati obrambenu reakciju većeg broja stršljena. Čovjek tada više nema posla s jednim kukcem, nego s cijelom kolonijom.
Ako se gnijezdo nalazi u blizini kuće, ulaza, terase, dječjeg igrališta, staze ili drugog mjesta kojim ljudi svakodnevno prolaze, treba zatražiti pomoć stručne službe.
Ne treba biti heroj.
Gnijezdo može biti skriveno iza zida, u krovištu, dimnjaku, šupljem stablu ili drugoj teško dostupnoj prostoriji. Nestručnim uklanjanjem moguće je ugroziti i sebe i druge ljude.
AZIJSKI STRŠLJEN NIJE ISTO ŠTO I EUROPSKI
Posljednjih godina društvenim mrežama kruže brojne fotografije i upozorenja o takozvanom azijskom stršljenu. Tu treba biti posebno oprezan s informacijama.
Azijski stršljen, Vespa velutina, invazivna je vrsta podrijetlom iz Azije koja se proširila dijelovima Europe. Hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša u službenom priručniku navodi da je riječ o vrsti koja se nalazi na Unijinu popisu invazivnih stranih vrsta, dok u dokumentu stoji da u Hrvatskoj tada nije bila potvrđena.
Europski stršljen i azijski stršljen nisu ista vrsta.
Zato nije odgovorno svaku fotografiju velikog stršljena objavljenu na Facebooku ili drugim društvenim mrežama proglašavati dokazom da je riječ o azijskom stršljenu. Za potvrdu vrste potrebna je stručna identifikacija.
I još nešto. Azijski stršljen nije „divovski stršljen od pet centimetara“ koji je već preplavio Slavoniju. Takve objave stvaraju strah, a često nemaju nikakvu potvrdu.
OPREZ PRI UKLANJANJU GNIJEZDA
Građani koji pronađu gnijezdo na mjestu gdje ono predstavlja opasnost ne bi trebali sami eksperimentirati s otrovima, vatrom ili drugim metodama.
Dezinsekcija je stručna djelatnost, a HZJZ navodi da se za kemijske mjere koriste ovlaštene pravne osobe.
Kod gnijezda na javnoj površini potrebno je obavijestiti nadležnu lokalnu službu. Na privatnom objektu vlasnik se može obratiti ovlaštenoj DDD službi koja će procijeniti situaciju i odrediti siguran način uklanjanja.
ŽUPANJA I OKOLNA SELA MORAJU BITI OPREZNI
Naš kraj ima mnogo prostora u kojima ljudi i kukci dolaze u neposredan kontakt. Šume, voćnjaci, vinogradi, gospodarski objekti, stare kuće, šupe i drvarnice pružaju brojne mogućnosti za skrivena gnijezda.
Poseban oprez potreban je pri čišćenju starih objekata, rezanju drva, košnji zapuštenih površina i berbi voća.
Čovjek može mjesecima prolaziti pokraj istog mjesta i ne primijetiti ništa.
A onda pomakne komad drveta.
Ili otvori šupljinu.
Ili odreže granu u kojoj se nalazi gnijezdo.
Tada se situacija može promijeniti u nekoliko sekundi.
NE STVARATI PANIKU, ALI OPASNOST SHVATITI OZBILJNO
Stršljen nije kukac kojeg treba ubijati čim ga ugledamo.
Europski stršljen dio je prirodnog ekosustava i većina susreta s njim završava bez ikakvih problema. Opasnost nastaje prije svega kada se kukac osjeti ugroženim, kada se približimo gnijezdu ili kada osoba razvije ozbiljnu alergijsku reakciju.
Ali tragedija u Županji pokazuje drugu stranu priče.
Jedan susret može završiti kobno.
Zato je najbolja zaštita jednostavna: ne dirati gnijezda, ne provocirati kukce, biti oprezan pri radu u prirodi i reagirati odmah ako se nakon uboda pojave simptomi koji upućuju na alergijsku reakciju.
Ako se pojave otežano disanje, oticanje jezika ili grla, jaka slabost, vrtoglavica, gubitak svijesti ili brzo širenje alergijske reakcije, odmah nazovite 194 ili 112.
U takvoj situaciji minuta može biti važnija od svega drugog.
A nakon tragedije koja je pogodila Županju, to je upozorenje koje bi trebalo shvatiti ozbiljno.
Tragedija u Županji podsjetila nas je na onu drugu, mnogo ozbiljniju stranu priče.
Jedan ubod za većinu ljudi znači bol i oteklinu. Za manjinu može značiti hitno stanje opasno po život.
Zato treba zapamtiti nekoliko stvari: ne dirati gnijezda, ne provocirati stršljene, biti oprezan pri radu u prirodi i ozbiljno shvatiti naglo pogoršanje nakon uboda.
Ako se pojave otežano disanje, oticanje jezika ili grla, gušenje, jaka slabost, vrtoglavica, gubitak svijesti ili znakovi nagle alergijske reakcije, odmah nazovite 194 ili 112. HZJZ upravo te brojeve navodi za hitnu medicinsku pomoć i hitne situacije.
U takvoj situaciji ne treba tražiti savjet na Facebooku. Ne treba čekati. Ne treba pokušavati „vidjeti hoće li proći“.
Treba djelovati odmah.
Zakonski okvir: Je li stršljen zaštićen i tko ga smije uklanjati?
U javnosti često postoje nedoumice oko pravnog statusa stršljena i nadležnosti za njihovo uklanjanje.
Status zaštite: Za razliku od nekih zemalja Europske unije (poput Njemačke, gdje je strogo zaštićen), u Hrvatskoj europski stršljen nije na popisu zaštićenih vrsta. Tretira se kao opasni kukac i štetočina kada ugrožava ljude.
Nadležnost za uklanjanje: Stršljen prema Zakonu o lovstvu nije divljač, pa lovačka društva nemaju ovlasti niti dužnost uklanjati gnijezda. Vatrogasci na teren izlaze samo u iznimnim situacijama neposredne ugroze ljudskih života.
Obvezatna dezinsekcija: Prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, uklanjanje gnijezda spada pod mjere dezinsekcije. Taj posao smiju obavljati isključivo ovlaštene DDD tvrtke (dezinfekcija, dezinsekcija, deratizaciju) koje posjeduju licencu Ministarstva zdravstva i zaštitnu opremu.
Javne i privatne površine: Odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu, općine i gradovi financiraju uklanjanje s javnih površina, dok su na privatnim posjedima vlasnici dužni sami angažirati stručnu službu.
Zoran Lucić
