Dobromir Čović iz Komletinaca i dalje ostaje na čelu Udruge svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije, a za dopredsjednika je izabran Antun Golubović iz Đurića. Na izbornoj skupštini održanoj protekle nedjelje u Drenovcima kao jedan od glavnih ciljeva u predstojećem razdoblju istaknut je pronalazak ozbiljnog zajedničkog kupca s kojim će dogovoriti proizvodnju za sljedeću godinu.
- U tijeku su razgovori s Istranima i hotelima na području Makarske i Crikvenice, moramo se posložiti, dogovoriti oko cijene, utvrditi dinamiku isporuke i isplate, jer i jedni i drugi moramo znati na što možemo računati – kazao je Čović.
Ozbiljan projekt
U udruzi je trenutačno 29 aktivnih članova s pravom glasa, ukupno imaju oko 650 krmača od kojih proizvode prasad za tržište i za tov. Ove jeseni, napominje, imaju oko 2500 tovljenika, a na godišnjoj razini bude ih približno 5000, no većina grla odnosi se na jednog velikog proizvođača. Trenutačno je najveća potražnja za svinjama produženog tova. Čović ističe da uzgajivači imaju veliku cijenu inputa, troškovi proizvodnje jako su porasli.
Donesena je i vrlo značajna odluka da se krene u osnivanje proizvođačke organizacije svinjogojaca Vukovarsko-srijemske županije radi prilagodbe proizvodnje i proizvoda zahtjevima tržišta, zajedničkog plasmana proizvoda, nabave repromaterijala, poboljšanja marketinških aktivnosti… Takav oblik udruživanja i povezivanja primarnih proizvođača i koncentraciju ponude Europa potiče, forsira i financira i to je jedna od glavnih smjernica u zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a. A svinjogojci su itekako svjesni činjenice da će onaj tko se u tome nađe biti konkurentniji, a tko se ne bude prilagodio, morat će tražiti druge izvore financiranja.
To je ozbiljan projekt u kojemu se radi poslovni plan i program za pet godina, a za koji se dobivaju novčana sredstva od EU-a, organizira se tržište proizvodnje, definira kvaliteta i, što je vrlo bitno, aktivno se sudjeluje u poljoprivrednoj politici. Ukupan iznos potpore koji se može dodijeliti jednoj proizvođačkoj organizaciji iznosi 500.000 eura tijekom pet godina, odnosno najviše 100.000 eura za poslovnu godinu u kunskoj protuvrijednosti. Potporu osnivanju proizvođačke organizacije dao je i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a, Andrija Matić, koji je također nazočio skupštini.
Klaonica u Otoku
Čović napominje da je Udruga svinjogojaca potaknula izgradnju regionalne klaonice s rasjekaonicom mesa i hladnjačom koja će se nalaziti u Otoku, a gradnja će početi nagodinu. Nositelj je projekta Vukovarsko-srijemska županija. Klaonica će na godišnjoj razini biti kapaciteta 60.000 svinja, 5000 goveda i 3000 ovaca. Ondje će se malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima omogućiti ne samo klanje nego i dio finalizacije i skladištenja, odnosno smrzavanja, i na taj način prevenirati loša reakcija tržišta u smislu viška ili manjka. Predviđena je i mesnica, gdje će kupci moći doći i kupiti određene dijelove mesa, primjerice carsko meso, rebra, vratinu ili čvrsto masno tkivo i sami si kod kuće istopiti čvarke. Ondje će se, primjerice, za potrebe raznih prigoda moći kupiti i janjići, koji se više neće, kao do sada, morati klati u “klaonici pod šljivom”.
A veliku ulogu u osiguranju sirovine za potrebe klaonice trebale bi imati proizvođačke organizacije u sektoru svinjogojstva, kao i govedarstva.
- Proizvođačka organizacija bit će nositelj proizvodnje. Ići će se u kooperativne odnose s članovima i drugim zainteresiranim uzgajivačima i naš je cilj bar 50 posto potrebne proizvodnje, 30-ak tisuća svinja godišnje, ostvariti u našoj županiji. Želimo ići u smjeru zajedničkog nastupa na tržištu i zajedničke nabave repromaterijala. Time ćemo pokušati smanjiti troškove proizvodnje i ostvariti neki dohodak, jer trenutačno, s obzirom na troškove koji su osjetno porasli, proizvodimo gubitak – zaključuje Čović.
MJESECIMA ČEKAJU TERMIN ZA KLAONICU
Dopredsjednik Udruge Antun Golubović ističe veliko značenje klaonice u Otoku. Postojeće dvije klanice u županjskoj Posavini malog su kapaciteta i prebukirane su, posebice u vrijeme svinjokolja. Slobodni termini za klanje već se ugovaraju i za travanj. Od golemog će značenja biti i hladnjača. Uzgajivači imaju veliki problem u proljeće, kad tovljenici više ne trebaju nikome, trebaju ići na klanje, a nemaju gdje čuvati meso do početka turističke sezone. Nastavak hranjenja dodatan im je trošak, a svinja će izgubiti na cijeni jer je prešla kilažu.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr