Slučajevi afričke svinjske kuge (ASK) na objektima domaćih svinja u Gradištu, Štitaru i u naselju Komletincima na području Grada Otoka, potvrđeni 2. i 3. srpnja, pokazuju da je ta virusna zarazna bolest iznova najozbiljnije zaprijetila svinjogojstvu na krajnjem istoku Hrvatske. Uzgajivači su na velikom oprezu i strahuju od njezina širenja. Na području Vukovarsko-sijemske županije u ovoj je godini zabilježeno 19 slučajeva ASK-a kod divljih svinja, što je dokaz kontinuirane cirkulacije virusa na tom području i predstavlja trajnu prijetnju za sve uzgoje svinja. Bolest je ušla i na suvremenu farmu u Gradištu, a shrvani vlasnik u petak nam je kratko kazao da mu nije do priče i da je na farmi bilo 1100 komada svinja. Dogodilo se upravo ono od čega je strahovao otkako se u lipnju 2023. u Hrvatskoj pojavila afrička svinjska kuga – unatoč svim poduzetim biosigurnosnim mjerama, nisu se uspjeli obraniti od ulaska virusa na farmu.
Uzgajivači su zabrinuti, pogotovo nakon što je bolest ušla u veliki objekt s potpunim biosigurnosnim mjerama
Vlasnik je i lani sredinom srpnja, kada je, nakon što sedam i pol mjeseci u Hrvatskoj nije bilo novih sumnji, ta zarazna bolest potvrđena u Gradištu, sa strahom i strepnjom medijima govorio da bi pojava ASK-a na farmi značila kraj svinjogojstva za njega i njegovu obitelj.
Genetski materijal
Potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede David Vlajčić u petak je u pratnji državnog tajnika Marinka Belje bio u službenom posjetu Vukovarsko-srijemskoj županiji, ali farmu u Gradištu nisu obišli. “Imamo stožer koji brine o tome, i u Županiji i u Zagrebu, i ministar je sa svime upoznat. Odreagirat će se prema uobičajenom protokolu, kao i u svim dosadašnjim slučajevima pojave bolesti i svi će biti obeštećeni”, kazao nam je Beljo. Slučaj u Gradištu nazvao je tragedijom i dodao da će se zbog novonastale situacije u VSŽ-u razmisliti o pojačanim mjerama. Nakon potvrde bolesti, uzgajivaču u Štitaru eutanazirano je 100-tinjak svinja. Ni samome mu, kazao nam je, nije jasno odakle je virus stigao i dodaje da u njegovu gospodarstvu dosad nije bilo ASK-a. Svinje je uspio sačuvati i u vrijeme dok se bolest masovno širila dvorištima u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a sada mu je preko noći ispraznila svinjce. Ostao je i bez desetak krmača s prascima, a izgubljeni genetski materijal koji je godinama stvarao najveća mu je šteta, i ako za godinu dana bude opet mogao držati svinje, trebat će mu dosta vremena da se vrati na staro. Svjestan je toga da ponovni povratak svinja nije nimalo jednostavan, ali onome tko osim zbog zarade, ustvrdio je, taj posao radi i s ljubavlju – bit će lakše.
Kako se sve bolest može proširiti
Antun Golubović, o čemu smo pisali, već godinama upozorava da su divlje svinje i “meka” granica od Račinovaca do Iloka velika prijetnja povratku ASK-a u slavonska dvorišta, a Srbija i BiH ne provode mjere suzbijanja te bolesti prema standardima EU-a. Smatra ih glavnim izvorom zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području. Može se prenijeti kontaktom, sekretom zaražene svinje, na način da je druga svinja konzumirala zaraženo meso ili da je ptica, nakon što je sletjela na lešine u šumi, donijela komad mesa i ispustila ga. Može ga prenijeti i čovjek… “Ljudi cirkuliraju, pa i mnogi naši poljoprivrednici, među ostalim, sada kupuju drva za ogrjev, što ne znači da i vozilo koje doveze drva iz šume ili netko drugi ne može kugu ponovno vratiti u selo”, upozorava.
Bivši općinski načelnik i županijski vijećnik HSS-a Stjepan Gašparović oglasio se na svome Facebook profilu. Iznio je podatak da je od pojave ASK-a u Hrvatskoj u Štitaru zabilježeno 9 slučajeva oboljenja domaćih svinja, a svi su bili prije negoli su poduzete mjere za sprječavanje pojave ASK-a. Uz podjele dezinfekcije i spužvi, sipanje kreča na raskrižja poljskih putova, krčenje trnja u blizini sela, posebno ističe električne pastire na mjestima na kojima divlje svinje prilaze selu. Otkad su postavljeni, ustvrdio je, nije bilo ni jednog slučaja pojave bolesti. Ističe da je stanje svinjogojstva u Štitaru trenutačno puno bolje nego u svim selima bivše Općine Županja istočno od njega. “Nažalost, na održavanju ograde u dijelu o kojem se treba brinuti Općina u posljednje vrijeme nije poduzeto ništa. Sada Štitar čeka nekolilo mjeseci mjera, zona i karantene, a čega nije bilo još od 2023. “, zaključio je. Smatra da Općina treba poduzeti sve što može i spriječiti pojavu i širenje bolesti. No, dodaje da je ipak, dok bolest postoji u populaciji divljih svinja, još veća odgovornost na VSŽ-u i državi, koje bi se trebale zauzeti za to da se oboljele populacije divljih svinja istrijebe. Tražit će da se ta točka uvrsti na dnevni red sjednice Županijske skupštine.
Izlov do kraja
Golubović smatra da bi divlje svinje u trećoj zoni, odnosno u zoni zaštite nadziranja, trebalo izloviti do samoga kraja, a u ostatku Hrvatske svesti na biološki minimum za održavanje vrste. “Svinjogojci su u velikom problemu. Krizni stožer bi se trebao što prije sastati jer prema postojećim naredbama nitko ne postupa, one se ne provode, a trebaju biti radikalnije jer ovo ne funkcionira. Divlje svinje se ne izlovljavaju, i ugroza je sve veća”, upozorava.
“Kobno” ljeto
Svinjogojci upozoravaju da bi se s porastom temperature koju dovode u vezu s pojačanim širenjem bolesti trebale pojačati preventivne mjere. I u Ministarstvu poljoprivrede ističu da je pojavnost afričke svinjske kuge sezonalnog karaktera i da se bolest brže širi ljeti. Napominju da ekstremna otpornost uzročnika te bolesti u okolišu, kao i činjenica da virus cirkulira u populaciji divljih svinja, upućuju na potrebu za pojačanim oprezom u razdoblju od srpnja do listopada. Predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore Antun Golubović napominje da je u šumi velik broj divljih svinja, nesmetano dolaze, a pogotovo sada, kada se zbog visokih temperatura u potrazi za vodom približavaju pitomim životinjama i migracija je sve veća.
Ako se ubrzo ništa ne dogodi, svinjogojci će, najavljuje Golubović, tražiti sastanak s ministrom obrane Ivanom Anušićem i predsjednikom Republike i vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga RH Zoranom Milanovićem, i tražiti da se vojska aktivira i da se divlje svinje izlove jer “ovo ne vodi ničemu, osim povratku već viđenog scenarija od prije dvije godine”. “Iz Ministarstva kažu da su glavni prijenosnik divlje svinje, ali se već 14 mjeseci po tom pitanju ništa se ne poduzima. Uzgajivači su jako razočarani i zabrinuti, pogotovo nakon što je bolest ušla u veliki objekt s potpunim biosigurnosnim mjerama”, zaključuje.
Marija Lešić Omerović
Izvor glas Slavonije
