(Foto: Marija Lešić Omerović)
Jedinstvena muzejska zbirka ima 13 zasebnih cjelina, naslanjaju se jedna na drugu
BOŠNJACI
Sadržajno bogat, pregledan i zanimljiv, Šumarski muzej u Bošnjacima, jedan od dvaju u Hrvatskoj, među najljepšim je muzejima takve vrste u Europi i jedinstveni turistički adut, na ponos šumarima i mještanima Bošnjaka. Smješten je u središtu sela, u zgradi nekadašnje “Pučke učione”, sagrađene davne 1869. godine.
Otkako je otvoren 2007. godine postao je mjesto brojnih događanja i okupljanja mještana i posjetitelja sa svih strana. Općinski načelnik Andrija Juzbašić nazvao ga je svojevrsnim hramom kulture. Nedavno je, u povodu Svjetskog dana zaštite šuma, ondje otvorena prigodna izložba fotografija Zvonimira Tanockog pod nazivom “Šumari”, na kojima su obol i potpis šumara današnjice. Ovih je dana muzej ugostio i tradicionalnu izložbu uskrsnih otarčića. A veliku će ulogu imati i u okviru obilježavanja 150 godina osnivanja Brodske imovne općine i početka gospodarenja šumama u jugoistočnoj Slavoniji, respektabilnog jubileja koji će Uprava šuma Podružnica Vinkovci bogatim programom slaviti tijekom cijele ove godine. Šumarski muzej prikazuje bližu i dalju povijest šumarstva toga kraja, poglavito spačvanskog bazena, najvećeg cjelovitog kompleksa hrastovih šuma u Hrvatskoj i Europi, nadaleko poznatog po kvalitetnoj slavonskoj hrastovini. Njezinu golemu važnost za stanovnike toga kraja najbolje je još 1888. opisao šumar i poznati hrvatski književnik Josip Kozarac, koji je u ‘‘Slavonskoj šumi‘‘ napisao: “Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi, s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikad zaboraviti.” U Muzeju je sačuvano i izloženo bogatstvo tradicije organiziranoga šumarstva – izlošci svjedoče o povijesti i razvoju šumarstva – te alati koji pokazuju kako se nekada radilo, a kako se radi danas. Neke od izloženih predmeta Muzeju su darovali mještani Bošnjaka, a najveći dio predmeta dopremljen je iz šumarija na području Uprave šuma Podružnice Vinkovci. S bogatstvom flore i faune spačvanskoga bazena uz koji se veže nadaleko poznata kvaliteta slavonske hrastovine, zornim prikazima vrsta drveća, njihovih presjeka i plodova, ogledno je mjesto za obrazovanje učenika i svih ljubitelja prirode. Od otvaranja muzeja do danas na zanimljiv i originalan način s poviješću šumarstva Slavonije upoznale su se brojne skupine školske djece i posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva, o čemu svjedoče i zapisi u knjizi dojmova. Muzej godišnje razgleda od 1500 do 2000 posjetitelja, najviše ih se okupi u Noći muzeja. Dolaze i vrtićarci, učenici, studenti, organizirane turističke grupe. Bilo je posjetitelja sa svih strana svijeta, pa čak i iz Japana. A kroz bogat postav vodi ih stručni vodič, dipl. ing. šumarstva Antun Leaković, koji ističe da je svrha muzeja prije svega edukacijska. “Želimo širem puku, a poglavito školskoj populaciji, približiti našu struku i sve ono čime se mi kroz više od 250 godina organiziranog šumarstva bavimo. Želja nam je sačuvati od zaborava dio šumarske povijesti, upozoriti na jedinstvenu vrijednost hrasta lužnjaka i prikazati razvoj i značenje šumarstva na ovim prostorima”, kazao je. Podsjeća da je 1756. godine Marija Terezija donijela prvi zakon, takozvana pravila o ponašanju u šumi.
Šumarski muzej u Bošnjacima, ponosno ističe Leaković, reprezentativan je i na hrvatskoj i na europskoj razini. U prizemlju i na katu, na površini od 500 četvornih metara postavljeni su stalni postavi, dok se u parku i dvorištu muzeja nalaze vanjski eksponati.
U potkrovlju muzeja redovito se organiziraju razna kulturna događanja, od predstavljanja knjiga do izložbi, i taj je prostor predviđen upravo za tu namjenu.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
