Prvo je Sijelo održano 24. veljače 1968. i trajalo je samo jedan dan, a 1975. godine čak 22 dana
ŽUPANJA
Šokačko sijelo jedna je od prepoznatljivosti Županje, ne samo na nacionalnoj razini, nego i izvan granica Lijepe Naše. Ovogodišnja će se manifestacija, utemeljena na bogatoj i raskošnoj kulturi i tradiciji Slavonije, Šokadije i ljudi županjskog kraja, u punom sjaju, u svom 58. izdanju, prikazati od 21. veljače do 4. ožujka pod sloganom “Došo god da se vidi rod”. Srce Županje punih će 12 dana kucati kroz bogatstvo narodne nošnje, zvuke tambure, pjesmu, ples i narodne običaje.
Prigoda je to prisjetiti se početaka i pojedinih zanimljivosti vezanih uz Šokačko sijelo. Sve je počelo u veljači 1967., kada su Josip Šimunović i prof. Ivan Baotić kao predstavnici Županje bili gosti na “Prvom pokladnom šokačkom sijelu” u Zagrebu, koje je tada organizirao KUD Šokadija. Bilo je sve u “ruhu i duhu” slavonsko-šokačkom: tamburaši, folkloraši, pjesme, poskočice, svatovac, bećarac, slavonska jela, uz sudjelovanje folklorno-tamburaškog sastava ogranka “Seljačka sloga” iz Lipovca. Promatrajući priredbu, Županjci su se upitali: “Pa zar smo mi morali iz Županje, srca Šokadije, doći u Zagreb da bismo doživjeli Šokadiju?” Odlučili su se aktivirati, te je skupina entuzijasta krenula u ostvarenje velikog projekta.
OD NAJLJEPŠE ŠOKICE DO ŠOKAČKOG CVITA
Prvo je Šokačko sijelo u Županji održano 24. veljače 1968. i trajalo je samo jedan dan. U dvorani kina Kristal nastupili su KUD-ovi iz Babine Grede, Bošnjaka, Štitara i Županje. Program je kroz godine obogaćivan i dopunjavan novim sadržajima, podižući letvicu kvalitete viđenih i izvedenih programa. Sve je to dalo stvaralački zamah manifestaciji i njezinim sudionicima. Proširila se na tri, pet, deset dana, a 1975. Šokačko sijelo u Županji trajalo je čak 22 dana, tijekom kojih je održano 18 raznih kulturno-zabavnih manifestacija. Pokladna povorka u program je uvrštena 1969. i Županjci se vole pohvaliti podatkom da imaju najstariju pokladnu povorku u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Na drugom Šokačkom sijelu, 1969. godine, prvi je put organiziran i izbor najoriginalnije i najljepše muške i ženske narodne nošnje, kao i ljepotice, koja je nosila titulu najljepše Šokice Šokačkog sijela. To je bila prilika mnogim mladim djevojkama da privuku pažnju svojom ljepotom i bogatom narodnom nošnjom. Prva izabrana najljepša Šokica Šokačkoga sijela bila je Marica Parašilovac iz Gradišta, tada učenica županjske Gimnazije. Time je dobila pravo sudjelovanja i na izboru u Ðakovu i Vinkovcima. Mnogima je izbor najljepše djevojke odjevene u tradicijsko narodno ruho svoga kraja i danas jedna od najatraktivnijih priredbi Sijela, a laskavi se naslov “Šokački cvit” dodjeljuje od 1995. godine.
ŽUPANJA – RASADNIK DOBRIH TAMBURAŠA
Od 1987. u program Šokačkog sijela ulazi i “Večer uz tamburu”, prva takve vrste u Hrvatskoj. Županja kao kolijevka sviranja na tamburi i rasadnik dobrih tamburaša dobiva priredbu na kojoj nastupaju poznati tamburaški sastavi i tamburaški orkestri. Prema provedenim istraživanjima, prve su tambure u Županji zasvirale davne 1870. godine. Srećko Albini, hrvatski skladatelj i dirigent, najpoznatiji po opereti “Barun Trenk”, motive i inspiraciju za svoja djela nalazio je u melodijama i pjesmama koje je slušao od ciganskih svirača uz koje je odrastao u Županji. Seljačka zabava, danas nezaobilazni dio programa Šokačkog sijela, u pokladno se vrijeme održavala još početkom 20. stoljeća, u prvom županjskom hotelu Weinberger.
Autor i tvorac loga Šokačkog sijela je prof. Ivan Herman. Prvi koji je nacrtao prikazivao je djevojku i momka u narodnoj nošnji, a poslije je logo stiliziran u ovaj koji postoji i danas.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: Glas-slavonije.hr
