ŽUPANJA – Mještanima istočnog dijela županjske Posavine koji se nadaju početkom listopada podebljati kućni budžet skupljanjem žira zarada će, po svemu sudeći, biti mršava.
Kako su za Glas Slavonije pojasnili u Direkciji Hrvatskih šuma, žir se ove godine slabo zametnuo, najvjerojatnije zbog vremenskih prilika tijekom cvatnje hrasta. “Urod se pojavio lokalno samo u nekoliko šumskih predjela u Upravi šuma Podružnici Vinkovci. Budući da su hrastova stabla posljednjih nešto više od mjesec dana vidljivo izgubila klorofil, to će se u određenoj mjeri odraziti na urod u predjelima gdje ga nešto ima, vjerojatno u ranijem opadanju žira, kao što je bilo i 2014. godine”, ističu. I lani je urod žira bio slab pa su Hrvatske šume odlučile ići sa stimulativnom cijenom – za fizičke osobe iznosila je 8 kuna za kilogram bruto, tri kune više nego godinu ranije, a 6 kuna za kilogram plus PDV za pravne osobe.
U 2017. godini skupljeno je ukupno 1.181.015 kilograma plodova žira hrasta lužnjaka, najviše u UŠP Našice, Vinkovci, Bjelovar, Koprivnica i Nova Gradiška, dok je urod podbacio u UŠP Zagreb. Prikupljene količine nisu u cijelosti zadovoljile planske potrebe za tim smjemenskim materijalom za sadnju novih šuma. Samo je na području UŠP Vinkovci bilo potrebno 48 vagona, odnosno 480 tisuća kilograma. Hrast kitnjak je u 2017. debelo podbacio, skupljeno ga 29.538 kilograma, gotovo 10 puta manje nego u 2016. Koliko će Hrvatske šume ove godine plaćati za usluge skupljanja žira ostaje vidjeti, do kraja mjeseca izaći će sa cijenom.
Veliku štetu hrastovim sastojinama čini i štetnik – hrastova mrežasta stjenica, koji je dalje prisutan i napreduje u brojnosti, kako na području UŠP Vinkovci tako i na području većine drugih podružnica. Mrežasta hrastova stjenica živi na hrastu i siše njegove sokove. Listovi gube zelenu boju i ne dolazi do fotosinteze, a zbog nedostatka hrane, stabla obustavljaju svoje životne funkcije pa se u sušnim godinama mogu očekivati masovnija sušenja. Fiziološko slabljenje hrasta dovodi i do znatno ranijeg opadanja žira koji neće imati klijavost, čime se onemogućuje prirodna obnova najvrjednijih šumskih sastojina. Štetnik je zahvatio Spačvanski bazen, a zbog obilja hrane i manjka prirodnih neprijatelja te odgovarajuće klime, širi se velikom brzinom. Hrastova mrežasta stjenica razlog je preranom žućenju hrastovih krošanja, smanjenom prirastu stabala, a vjerojatno i slabijem urodu žira.
Štetnik iznimno otporan na insekticide
“Ove su godine intenzivna oštećenja počela nešto kasnije nego protekle dvije godine zbog vremenskih prilika od siječnja do travnja, koje nisu pogodovale stjenici i nešto su joj reducirale brojnost, ali trenutno je ima jako puno i šteta u gubitku klorofila je velika i vidljiva”, upozoravaju u Hrvatskim šumama. Napominju da je projekt koji provode sa Šumarskim fakultetom u Zagrebu započet 2017. nastavljen i ove godine proučavanjem biologije štetnika i pokusnim tretiranjima. “Svi do sada iskušani insekticidi, iako neki vrlo učinkoviti za sve ostale insekte, kod hrastove mrešaste stjenice ne daju zadovoljavajuće rezultate. Štetnik se pokazao iznimno otpornim, ali intenzivna se proučavanja nastavljaju”, zaključuju.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
