Inicijativi za povrat imovine Brodske imovne općine i obnovu njezinog rada koju je pokrenula Općina Štitar pristupile su Općine Babina Greda, Drenovci, Cerna, Stari Mikanovci, Sikirevci i Grad Županja.
Za one koji ne znaju, do nacionalizacije vlasnik većine šuma na području bivše Brodske pukovnije bila je Brodska imovna općina čiji su vlasnici bile graničarske općine, a sjedište te institucije bilo je u Vinkovcima.
Prvo zastupstvo Brodske imovne općine 1873. godine činili su predstavnici 24 tadašnje općine, a u kasnijim zasjedanjima status općine steklo je još nekoliko sela.
Za prvog predsjednika Gospodarskog odbora izabran je Adolf Albrecht, predstavnik općine Vinkovci koji su ubrzo poslali grad.
U usporedbi s državnom šumarijom Brodska imovna općina imala je znatno bolje plaće i uvjete rada za svoje šumare i radnike, ali i znatno manju administraciju jer joj je uprava bila smještena u Vinkovcima i nije nad sobom imala zagrebačku direkciju slično današnjoj.
Kontrola nad radom višeg rukovodstva i službenika bila je znatno jača te postojalo pravilo da nadšumar, šumari i lugari moraju položiti 30% godišnje plaće u štedionicu kao jamčevinu za svoj uredan rad. Istu su mogli podići prilikom umirovljenja, a do tad su od jamčevine mogli podizati samo kamate. Osim tog mehanizma postojali su i brojni drugi mehanizmi protiv nemara i krađe.
Šume nisu bile zarasle u korov, a još je 1875. godine na sjednici ustanovljeno da je prirast drvne mase više nego duplo veći kada u šumi pasu krave i ovce te ruju domaće svinje jer stoka uništi travu i korov. To se odnosi na šume starije od 30 godina koje zadebljaju da im stoka ne može naštetiti.
Brodska imovna općina viškom dobiti financirala je javne projekte cijelog područja te financirala studente, davala nagrade obiteljima s više djece, poticala kulturu i znanost, davala općinama beskamatne ili povoljne zajmove te sudjelovala u razvoju cijelog područja.
Ovim putem pozivam i druge općine i gradove da se priključe inicijativi.
Stjepan Gašparović
