Oko 80 posto repe trenutačno je u razdoblju “zatvaranja redova” ili nakon njega, pri kraju su zadnji tretmani prihrane ili zaštite od korova, čime završava prvi ciklus, onaj proljetni, gdje su najzahtjevniji i najbrojniji agrotehnički poslovi na šećernoj repi. Loša je situacija u istočnom dijelu županjske Posavine, koji su prije dvadesetak dana poharale nezapamćene poplave. Poplavljeno je čak 5.178 hektara poljoprivrednih površina, a štete u poljoprivredi procjenjuju se na približno 100 milijuna kuna. Na tom području stradala je i šećerna repa.
– Nakon prvog obilaska terena i pregleda naših usjeva možemo konstatirati da je izravno od poplave propalo 100 hektara. Još 150 hektara i dalje je nedostupno za pregled pa još ne znamo u kakvom je stanju. Nadamo se da ipak neće ući u kategoriju potpuno uništenih usjeva i da će se direktne štete zadržati na do sada utvrđenim površinama – kazao je izvršni direktor Sirovinske službe u županjskoj Sladorani Ivo Rešić.
Brojčano gledano, u odnosu prema 9.000 hektara, koliko je proljetos zasijano na sirovinskom području županjske Sladorane, riječ je o gotovo zanemarivim površinama, ali proizvođačima je to, upozorava Rešić, sve što su imali.
– Na području Račinovaca i Rajeva Sela repa je bila izvanredna i suosjećamo s tim ljudima kojima je sve uništeno. Vidjet ćemo na koji ćemo se način i mi u Sladorani uključiti u sanaciju nastalih šteta – kazao je.
Izlivena Sava indirektne štete prouzročila je i usjevima na drugom kraju sirovinskog područja. Zbog visokih podzemnih voda potopljeno je i 60 hektara površina Agro Tovarnika, gdje se voda povlači te 30 hektara u Vrpolju i Starim Perkovcima.
– Dakle, za sada možemo računati da nam je u poplavama Save i njenih pritoka uništeno 190 hektara – ističe Rešić.
– S našim proizvođačima imamo poseban partnerski odnos, jer uspjesi njihove proizvodnje izravno utječu na naš uspjeh. I sigurno ćemo biti uključeni u sva daljnja događanja u poplavljenim područjima, a vjerujemo da neće izostati ni pomoć države – uvjeren je. Napominje da ljudi trebaju shvatiti da je to posao koji je izuzetno zahtjevan i težak.
– Meni je kao agronomu, ali i nama svima, najtragičnije vidjeti svu tu štetu na poljima koja ne promatramo kao nekretnine, nego gledamo usjeve koji za te ljude život znače. Ljudi se bore, rade, to im je egzistencija, i sada svu tu stoku, njive, repu, kukuruz, pšenicu i sve druge kulture vidjeti u takvom stanju, potopljene i uništene, doista je katastrofalno – zaključuje Rešić.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
