Među strateškim projektima regionalnog razvoja Vukovarsko-srijemske županije, uvrštenima u Razvojni sporazum Slavonija, Baranja i Srijem, jest i Centar za preradu GMO free soje u Drenovcima, vrijedan 40 milijuna kuna, prvi takve vrste u Hrvatskoj. Nositelj je projekta, čiji je cilj modernizacija i diversifikacija poljoprivredne proizvodnje prema proizvodima više vrijednosti, Županija, a partner Općina Drenovci.Pri kraju je izrada projektno-tehničke dokumentacije za gradnju i opremanje Centra, vrijedna 1.402.940 kuna, od čega će se 85 posto sufinancirati nepovratnim europskim sredstvima. Za takvim objektom već godinama postoji velika potreba i bit će od velikog značenja jer Hrvatska nema kapacitete za preradu soje, koja je postala iznimno tražena roba na svjetskom tržištu.
Inudustrijsko postrojenje
– U krugu od 30 kilometara od planirane lokacije gradnje Centra za preradu GMO free soje, u jedinicama lokalne samouprave Drenovci, Vrbanja, Gunja, Bošnjaci, Nijemci, Otok i Privlaka, prema evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, čak 450 poljoprivrednih gospodarstava proizvodi soju, na gotovo 10.000 hektara. Postižu prinose od oko 30.000 tona za preradu, a na cijelom području županije prosječno se godišnje zasiju 24.000 hektara, s prinosima većim od 65.000 tona – ističe pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu VSŽ-a Andrija Matić.
Centar je industrijsko postrojenje i sastojat će se od dijela za prihvat soje, koja će se dovoziti kamionima, a predviđene količine su 100 – 150 tona dnevno, s mogućnošću skladištenja ulazne sirovine za petnaestodnevne potrebe (1500 – 2000 tona). Soja se iz prijamnog skladišta transporterima odvozi na čišćenje, a potom i usitnjavanje, kako bi se pripremila za ekstrudiranje. Usitnjena soja zagrijava se na potrebnu temperaturu, a potom odlazi u ekstruder, središnji stroj cijeloga postrojenja. Ekstrudirana soja ondase transportira u prešu, gdje se odvaja ulje. Nakon filtriranja i hlađenja prešana soja (pogača) i ulje skladište se u posebne prostore kapaciteta osmodnevne prerade, koji se kreće od 800 do 1200 tona. Tako prerađena soja odvozi se u tvornice stočne hrane ili za potrebe drugih tehnoloških postupaka. Matić napominje da sam pogon ni građevinski ni tehnološki nije zahtjevan i počiva na moći osnovnih strojeva (ekstrudera i preše), pa su gradnja i opremanje relativno jednostavni.
Certificiranje proizvodaU budućnosti će, uz tehnološko opremanje, Centar proizvoditi i posebne komponente za ljudsku prehranu. Matić napominje da nekolicina stočara koji prerađuju GMO free soju u svojim mikropogonima ne certificira svoj proizvod i on ne pridonosi njihovu poslovnom rezultatu.
– Centar će, s obzirom na vrijednost proizvoda koji pripravlja i činjenicu da sličan ne postoji u Hrvatskoj, imati i zadaću organiziranja primarnih proizvođača, suradnju sa sjemenarskim kućama, s korisnicima nositeljima znaka GMO free te će uključiti i postojeće mikroprerađivače u sustav certificaranja i stjecanja prava na znak GMO free soja – ističe.
Funkcionirat će se u obliku javno-privatnog partnerstva s udjelima Županije, Općine Drenovci i proizvođača soje organiziranih u proizvođačku organizaciju. Zapošljavat će desetak osoba. Centar će osigurati stočarima, industriji stočne hrane i prehrambenoj industriji u Hrvatskoj sirovinu – GMO free soju, otvorit će im mogućnost povećanja proizvodnje, veću konkurentnost i snažniju tržišnu poziciju.
– Riješit će se problem neizvjesnosti plasmana i neorganiziranosti primarnih proizvođača, smanjit će se kolebanje cijena soje i stočarskih proizvoda, znatno će se smanjiti potreba za uvozom te će se postići proizvodnja stočne hrane sa znakom GMO free soja, a u sljedećim fazama i hrane za ljude – zaključuje županijski pročelnik.
Proizvođačima soje, koja je postala atraktivna kultura za proizvodnju, omogućit će se postizanje više cijene.
GMO FREE SOJI POSEBAN STATUS U EUZ
Za gradnju Centra Općina Drenovci osigurala je površinu od približno pet hektara, na izlazu iz sela prema Vrbanji. Na susjednoj čestici bit će bioenergana, koja se odlično uklapa u širi razvojni program. “Interes za GMO free soju naglo raste, a pojavljuju se i županijski programi kao ‘kupci’ (koke nesilice, uzgajivači svinja). Rastu i cijene, a pojedine zemlje, poput Austrije, ne dopuštaju hranjenje GMO sojom za jaja i mlijeko. U EU-u GMO free soja uživa poseban status i poticaje”, ističe Andrija Matić. Očekuje se da će taj trend zahvatiti i Hrvatsku.
Marija Lešić Omerović
Glas-slavonije.hr
