Ovogodišnju ljetnu dokolicu razbi(ja)li su poljoprivrednici. Njihovi zahtjevi nisu urodili plodom, njihova blokada cesta pokazala se neuspješnom, čak toliko da su ustvrdili da ne idu traktorima prema Zagrebu jer nemaju dovoljno goriva. Njima je loše, a bolje im neće ni biti, bar ne dok ne počnu primati novac iz one zajedničke kasice-prasice koja je sada u Bruxellesu. Dapače, kako im je višekratno poručeno za vrijeme njihova prosvjeda, i to s relevantnih političkih adresa, kad počne pritjecati novac iz Bruxellesa, bit će im bolje. Onda će živnuti, onda će bolje živjeti, valjda će i pšenica bolje roditi. Novac iz Bruxellesa spasit će hrvatske poljoprivrednike. Jedino nije jasno zašto bi ih taj novac toliko spasio pa da prestanu prosvjedovati kad ga počnu dobivati. Eto, recimo, francuski poljoprivrednici novac iz europskih fondova primaju već desetljećima i ubrajaju se među najmarljivije europske poljoprivredne prosvjednike.
Europsko-fondovski novac mogao bi pripomoći i otpuštenim radnicima, i to na prvom mjestu (ili u prvom slučaju) zaposlenicima splitskog brodogradilišta. Oni bi mogli koristiti pogodnosti Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji. Tim se fondom pomaže radnicima koji su izgubili posao zbog krize ili zbog globalnih promjena u sektoru u kojem su radili. Fond je težak pola milijarde eura godišnje (ali za cijelu Europsku uniju, ne samo za Hrvatsku) i u osnovi novcem iz tog fonda bi bivšim radnicima trebalo pomoći da ponovo postanu radnici, bilo prekvalifikacijom, bilo samozapošljavanjem.
Europski bi fondovi za nas i naše društvo trebali biti toliko blagotvorni da ne treba čuditi poprave li loš položaj umirovljenika i pridonesu razvoju hrvatskog turizma. U jednom od najbizarnijih tekstova objavljenih o temi fondova EU objelodanjeno je da su zbog nemara domaće nam administracije i ministarstava hrvatski umirovljenici, njih 1,3 milijuna, zakinuti za besplatno ljetovanje.
LIJEPA SVOTA
A umirovljenicima se moglo pomoći tako da ih se pošalje na subvencionirano ljetovanje, da se njihovo ljetovanje financira s deset milijuna eura, koliko se moglo povući iz Bruxellesa baš za tu namjenu. Ali od toga eurosubvencioniranog umirovljeničkog odmora neće biti ništa. To nema samo psihološke posljedice na umirovljenike kojima se položaj mogao bar zakratko humanizirati nego i realne ekonomske posljedice za hrvatski turizam kojem se na taj način mogla poboljšati predsezona ili posezona. Ako ne ove, umirovljenički spas za turizam, ali i olakšanje položaja umirovljenika, dogodit će se, valjda, sljedeće godine. Iz europskih fondova, naravno.
Manje-više sve što se u ovoj zemlji namjerava raditi, želi se financirati iz europskih fondova: željeznice, sustavi zbrinjavanja otpadnih voda, uređenje odlagališta otpada, održivi povratak, prekvalifikacija otpuštenih radnika, poljoprivreda, ljetovanja umirovljenika. Ti fondovi uopće nisu loša stvar (dapače!), ali u javnosti se stvara dojam o njima kao o nekakvom čarobnom štapiću koji će nas izvući iz svih kriza u kojima jesmo. Oni su nešto poput Supermana koji leti onamo-ovamo, pa prijepodne spašava mačku sa stabla, a poslijepodne čovječanstvo. Mi uglavnom sjedimo i čekamo da se Superman već jednom pojavi.
SPAS U EUROZONI
Istina, i mi ponešto moramo napraviti da bismo se izvukli, pa treba dostaviti dovoljno dobre programe, projekte, prijedloge kako bi se novac mogao povući. Stvari su, naravno, ipak nešto drugačije. Hrvatskoj je na raspolaganju u sljedećoj EU financijskoj perspektivi do 2020. godine 11,5 milijardi eura, što je nešto više od 86 milijardi kuna. Tih 11,5 milijradi eura znači da će toliko novca biti u Bruxellesu na imaginarnoj vreći na kojoj piše “Hrvatska”. Koliko će od tog novca doteći u Hrvatsku, sasvim je druga stvar. Lijepa svota, ali u tom razdoblju hrvatski proračuni bit će teški bar 720 milijardi kuna. Toliko ufanje u fondove otkriva i unutarnju psihološku krizu: znamo da spas i pomoć neće doći iznutra, nema nam druge nego nadati se da će doći izvana.
Uostalom, takvo psihološko stanje ne treba čuditi. Mogli smo više puta, i s najviših mjesta u Vladi čuti da će nam krenuti bolje tek kad eurozoni krene bolje. Dakle, na nama je da čekamo i nadamo se da će eurozoni krenuti bolje jer kao što, čini se, ne možemo ništa sami dok ne dotekne novac iz EU fondova, ne možemo, čini se, ništa sami ni dok eurozonu ne krene karta.
EU FONDOVI
– Europski fondovi za mlade poduzetnike
– Europski fondovi za mlade
– Europski fondovi za turizam
– Europski fondovi za udruge
– Europski fondovi za poljoprivredu
– Europski fondovi za male poduzetnike
– Europski fondovi za poduzetnike
– Europski fondovi za razvoj
KAKO DO NOVCA
Priručnik za hrvatske investitore
U priručniku “Europski fondovi za hrvatske projekte” predstavljene su financijske mogućnosti koje za Hrvatsku već postoje. Priručnik daje cjelovit pregled financijske suradnje i programa koje u Republici Hrvatskoj podupire Europska unija. Omogućuje bolje razumijevanje načina na koji se europski fondovi planiraju i raspodjeljuju, kako se fondovima upravlja te kako oni mogu poduprijeti vašu ideju, projekt, zajednicu ili organizaciju.
BROJNI PROJEKTI
Prednjače Osječka i Sisačka županija
U povlačenju sredstava iz EU fondova kao najuspješnije, uz Grad Zagreb, izdvajaju se dvije županije: Osječko-baranjska i Sisačko-moslavačka. Zajedno su povukle više od 222 milijuna eura europskih sredstava, a u ladicama imaju desetke projekata koji čekaju natječaj. Osječko-baranjska županija povukla je dosad 128 milijuna eura na temelju 273 projekta iz svih programa pretpristupnih fondova EU – za poduzetničke inkubatore, jačanje institucija i prekograničnu suradnju sveučilišta. Jedna je od rijetkih županija koje su objavile sve projekte koje je EU dosad financirao.
“Željeli smo da ljudi sami nauče pecati ribu – objašnjava direktor županijske razvojne agencije Stjepan Ribić. U njegovoj agenciji stalno je zaposleno deset ljudi, a još šest radi po projektima i glavni cilj im je naučiti tvrtke, institucije i udruge da što kvalitetnije razvijaju projekte, ali zabrinjava ih, kaže Ribić, to što Ministarstvo regionalnog razvoja i europskih fondova još nije donijelo operativne planove za alokaciju novca iz kohezijskih i strukturnih fondova.
“Operativni programi su osnova jer bez njih neće biti moguće otvoriti ni natječaj, a kamoli povući sredstva. Bojim se da nećemo povući ni lipu europskog novca”, upozorava Ribić. U Ministarstvu tvrde da nema razloga za strah jer su operativni programi u procesu izrade.
SLUČAJ LEX PERKOVIĆ
Ostajemo li bez EU fondova?
Kako Europska komisija još nije primila odgovor hrvatskog Ministarstva pravosuđa oko zakona o europskom uhidbenom nalogu, odnosno izručenju Josipa Perkovića Njemačkoj zbog svojevremene likvidacije hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića, spominje se i blokada korištenja novca iz EU fondova i zabrana ulaska u Schengen. Zahlađenjem odnosa između Hrvatske i EU zbog spornog zakona pozabavio se i američki dnevni list The Wall Street Journal. U svom tekstu WSJ piše da će Hrvatska morati snositi sankcije zbog kontroverznog “Lexa Perković”. Američki dnevni list uspoređuje Hrvatsku s Bugarskom i Rumunjskom, kojima Europa i dalje ne dopušta ulazak u Schengen upravo zbog toga što i dalje nisu potpuno usklađene s europskom pravnom stečevinom.
