– Šećerna repa ove godine veličinom, kvalitetom i sadržajem sladora ponovno je onakva kakvu smo naviknuli prerađivati. Na žalost, posljednjih nekoliko godina zbog utjecaja suše repa je bila uglavnom vrlo loša. Sam početak prerade šećerne repe morali smo odgoditi za drugu trećinu rujna, jer repa nije bila tehnološki zrela. Repa je biljka koja ne voli ekstremno visoke dnevne i noćne temperature, što je slučaj u našim krajevima. Za rast i razvoj više joj gode umjerene temperature s relativno hladnijim noćima. Zbog toga su prinos i sadržaj sladora nešto veći na sjeveru Europe nego kod nas.
Loši vremenski uvjeti koji su odgodili početak sjetve utjecali su i na sam razvoj i sazrijevanje repe. Ni ova godina nije bila povoljna za rast i razvoj repe. Bez obzira na kašnjenje u sjetvi, tijekom nicanja i u prvoj fazi razvoja agrometeorološki uvjeti bili su povoljni i obećavali su dobru kvalitetu i prinos. Na žalost, ponovno se pojavila suša, ne tako snažna kao prijašnjih godina, ali ekstremno visoke temperature utjecale su na smanjenje prinosa i digestije. Dobri agrometeorološki uvjeti u posljednjih mjesec dana omogućili su dozrijevanje repe, a mala količina oborina omogućila je vađenje uz manje zastoje. Prva europska kampanja donijela je ograničenje u proizvodnji šećera, a manje proizvodne kvote koje vam je odredilo Ministarstvo poljoprivrede znače i manje prihode.
Šećerna repa i dalje je najdohodovnija kultura
Kako će se to odraziti na poslovanje tvornice, s obzirom na to da ste dosadašnje poslovne godine, bar otkako ste Vi na čelu tvornice, redovito završavali u plusu?
– Svaka poslovna godina je drugačija i predstavlja novi izazov. Proizvodna ograničenja koja smo dobili ulaskom u EU i kvota koja je raspodijeljena na razine šećerana, nešto je manja od prosječne proizvodnje koju je Sladorana imala u referentnom razdoblju, međutim, ako se smanjenje promatra na razini Viro grupe, smanjenje je značajno. Uz smanjenje proizvodnih količina možemo reći da egzistira još čitav niz čimbenika koji predstavljaju otegotnu okolnost. Visoka cijena žitarica u prošloj godini za posljedicu je imala i povećanje cijene šećerne repe, jer se repa ugovara u jesen, međutim, cijene žitarica u ovoj godini znatno su niže. S druge pak strane visoke cijene energenata i smanjenje cijene šećera utječu na smanjenje profita. Kada se tome pridodaju i proizvodna ograničenja, mogu samo ustvrditi da izazovima nema kraja…
Iznenađuje li vas veliki interes proizvođača za sjetvu šećerne repe, unatoč smanjenoj otkupnoj cijeni za 2014. s 340 na 300 kuna za tonu repe?
– Šećerna repa jedna je od rijetkih kultura koja ima zajamčenu otkupnu cijenu. I ako je riječ o radno intenzivnoj kulturi šećerna repa je i najdohodovnija kultura. Cijena šećerne repe u idućoj godini predstavlja odraz stanja u poljoprivredi u tekućoj godini. Tako je cijena koja je ugovarana u 2012. godini za proizvodnju repe u 2013. viša, jer je i cijena ostalih kultura bila značajno viša. Ako se uzme u obzir da je cijena žitarica pala za nekoliko desetaka postotnih poena smanjenje cijene repe za nešto više od 11 posto je minorno. U Sladorani smo svjesni da troškovi proizvodnje šećerne repe nisu niski te da ni proizvođačima šećerne repe nije lako, međutim, visoka cijena šećerne repe predstavlja opasnost za rentabilnost proizvodnje same tvornice.
Lani ste zbog ekstremne suše imali vrlo tešku poslovnu godinu i jednu od kraćih kampanja u povijesti tvornice, sada su vam srezane proizvodne kvote, a cijena šećera na svjetskom tržištu pada.
– S ponosom ističemo da smo, bez obzira na krizu, uspjeli zadržati određenu razinu poslovnosti. Sve obveze nastojimo izvršiti na vrijeme, jer smo svjesni da odgađanjem plaćanja obveza dovodimo u pitanje opstojnost dobavljača. Na žalost, u okruženju je jako mnogo primjera u kojemu su mali obrtnici ili manja poduzeća nestala upravo zbog toga što roba koju su prodali ili usluga koju su odradili nije bila na vrijeme plaćena. Insolventnost u vrijeme krize predstavlja dodatnu kočnicu oporavka.
Tržište šećera pod posebnim režimom
Posljednjih su mjeseci vlasnici grupacije Viro-Sladorana krenuli u potragu za strateškim partnerom zbog velikih promjena u europskom šećernom biznisu koje stupaju na snagu nakon 2017. Mogu li se uskoro očekivati promjene u vlasničkoj strukturi?
– Tržište šećera u svijetu, posebice u EU, pod posebnim je režimom. Za tržište šećera kaže se da je jedno od najreguliranijih tržišta. Ulazak u punopravno članstvo u EU donio je nova pravila poslovanja. Ovdje je nužno istaknuti da smo bili svjesni onoga što nas očekuje, međutim, nismo očekivali da će neke odluke unutar države biti donesene na takav način. Ovdje prije svega mislim na raspodjelu proizvodnih kvota na razini grupe. Što se obavljenog dubinskog snimanja tiče i mogućeg ulaska strateškog partnera, to je dio poslovne strategije koja je, rekao bih, većim djelom u nadležnosti vlasnika.
Ključ uspjeha je konkurentnost
Konkurentnost je ključ uspjeha, a konkurentnosti nema bez ulaganja. Proteklih su godina u Sladorani odrađene brojne investicije, no, tvornici nedostaje pročistač za vode. Radi li se što na tome?
– U Sladorani su u proteklih nekoliko godina uložena značajna sredstva u povećanje energetske efikasnosti i otklanjanje uskih grla. To su bili nužni preduvjeti za opstojnost na visokokonkurentnom tržištu Europske unije. Jedna od investicija koja je aktivna već neko vrijeme jest prečistač otpadnih voda. Prečistačem će se riješiti krugovi voda u Sladorani, stvorit će se jedan zatvoreni proces. Riječ je o kompleksnoj investiciji koja polako ulazi u izvedbenu fazu i koja će biti dovršena u idućih nekoliko godina, a koja za nas, posebice u ovim kriznim vremenima, predstavlja iznimno zahtjevan i težak izazov. Svakako da tu očekujemo i pomoć države.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ/glas-slavonije.hr
