U okviru programa 58. Šokačkog sijela priređena je promocija monografije “Petnaest godina Udruge stanara šokačkih stanova Đeram Županja”, koja ostaje trajan i vrlo vrijedan svjedok vremena za buduće naraštaje.
Nakon pozdravne riječi predsjednika Antuna Balentovića-Mašinog, o monografiji su govorili autori Zvonimir Stjepanović i Josip Branković te urednik Vladimir Zlatarić. Podsjetili su na to da u Slavoniji gotovo i nije bilo gospodarstva bez svoga stana, koji je bio staro blago šokačko. Stan im je bio drugi dom i na njemu je sve vrvilo. Na stanu se nekada “rano ranilo i puno radilo”. O stanovima i njihovu značenju, stoji u uvodniku monografije, pisali su mnogi autori. Još je 1858. godine pedagog, književnik i etnograf Mijat Stojanović uvjerljivo i dojmljivo ocrtao stan. Primjećuje da su proljeće i jesen dva godišnja doba kada je najugodnije živjeti na slavonskome stanu, zaključivši: “Slavonci sa stana izdržavaju dom, i tko ima čestit stan i dom mu je dobar”. Jer kako kaže pučki pisac iz Šiškovaca Iva Jemrić-Rus, “sa stana je život poticao, sa stana je izvor dobar bio, sa stana se teklo i gradilo, sa stanom se svako ponosio”.
ŽUPANJA IMALA 61 STAN
Ante Knežević objavio je 1990. godine obimnu i iznimno vrijednu knjigu “Šokački stanovi”. Opisao je stanove od postanka (od sredine 18. stoljeća) pa do nestanka (sredina 20. stoljeća). Terenski je rad bio vrlo zahtjevan, pričao je s mnogim suradnicima-kazivačima koji su živjeli, kako autor kaže – u užoj Šokadiji (županjski, vinkovački, đakovački i brodski kraj). Napominje da se gotovo polovica stanova smjestilo na području nekadašnje Općine Županja – njih čak 1633 od evidentiranih 3641. Babina Greda imala je 349 stanova, Gradište 242, a Županja 61 na 26 lokacije, što zauzima 16 mjesto po brojnosti. To su samo neki od razloga, istaknuo je Zvonimir Stjepanović, zbog čega je ovu zavičajnu baštinu trebalo oživjeti. A to su, na inicijativu nekolicine vlasnika tradicionalnih šokačkih stanova, učinili Županjci 9. travnja 2009. godine, osnovavši Udrugu stanara šokačkih stanova “Đeram”. Osnivačka skupština okupila je tridesetak članova, za predsjednika je izabran Antun Balentović – Mašin i sve do danas obnaša tu časnu dužnost. Tada je rečeno da su neki od glavnih zadataka Udruge oživljavanje i promicanje tradicijskog načina života na šokačkim stanovima, stanarskih alata i zanata, stanarske gastronomije te očuvanje i zaštita prirodnog okoliša. Tijekom svih petnaest godina, istaknuto je promociji monografije, Udruga stanara šokačkih stanova “Đeram” aktivno se uključila u gotovo sve manifestacije tradicijske kulture priređene u gradu Županji i njezin je rad i silni entuzijazam prepoznat i izvan lokalnih okvira.
STAROSJEDILAČKA PREZIMENA
Bogata monografija na gotovo 170 stranica, čiju naslovnicu krasi Mašin stan, podijeljena je u nekoliko cjelina. Objašnjena je županjska povijesna zbilja do sredine 20. stoljeća, navedena su starosjedilačka prezimena s nadimcima. Oko prezimena, broju kuća, posjedovnome opsegu obradivih površina, kao i o starovirskim, šokačkim stanovima dragocjene podatke podario je Karlo Bušić-Jelić. Isto bi se moglo reći i za Iliju Lešića-Bartolovog, velikog zaljubljenika u zavičajnu povijest. Kroz toponime županjskog područja, koje je Lešić naveo, autori su dobili vrlo značajne informacije. A kroz povijesno-etnografski prikaz, Marko Kadić je vrlo kvalitetno opisao život na selu i stanu od sredine 19. pa do sredine 20. stoljeća. U monografiju je uvršteno i nekoliko poetskih uradaka na temu stana i stanovanja.
“Oživljavati misli, dah i duh minulih vremena uvijek pobuđuje snažne osjećaje. Naši su predci živjeli jednostavnim životom i od njih moramo neprestano učiti. Ako svakodnevicu pojednostavimo onda ćemo u njoj lakše prepoznati ono najbitnije, a zatim te uočene spoznaje treba njegovati”, poručuju autori. Dodaju da su članovi Udruge stanara šokačkih stanova “Đeram” na tragu takvog promišljanja te da svojim nesebičnim angažmanom navedeno i potvrđuju, i odašilju nam mnoge poruke: zavičajnu baštinu treba ljubiti, vezu sa zemljom svakako zadržati, kao i odnos prema starim šokačkim stanovima, ali i novima u stvaranju. “Neka nam stara i novosagrađena staništa budu stalna susretišta!” – zaključeno je na promociji monografije.
Marija Lešić Omerović
Izvor glas Slavonije
