Europa se ponovno boji riječi koju je desetljećima pokušavala zaboraviti – rat. Dok rat u Ukrajini ulazi u petu godinu, sukob između Njemačke i Rusije više nije samo diplomatski ili gospodarski. Posljednjih tjedana dogodili su se incidenti kakvi se donedavno nisu mogli zamisliti na njemačkom tlu: eksplozivni dron u jednoj od najvećih europskih zračnih luka, niz sumnjivih sabotaža na elektroenergetskoj mreži i otvorene optužbe Berlina da iza svega stoji Rusija. Moskva sve odbacuje i uzvraća prijetnjama.
Pitanje koje se sve češće postavlja glasi: je li Njemačka već u hibridnom ratu s Rusijom i može li taj sukob prerasti u otvoreni vojni obračun?
Od partnerstva do neprijateljstva
Prije samo nekoliko godina Njemačka je bila najveći europski gospodarski partner Rusije. Ruski plin pokretao je njemačku industriju, a projekt Sjeverni tok trebao je dodatno učvrstiti suradnju.
Sve se promijenilo 24. veljače 2022. godine. Ruska invazija na Ukrajinu potpuno je preokrenula njemačku politiku. Berlin uvodi sankcije Moskvi, šalje oružje Ukrajini i počinje najveće naoružavanje Bundeswehra od Drugog svjetskog rata. Kremlj Njemačku od tada sve češće naziva jednom od ključnih europskih država koje vode „neprijateljsku politiku“ prema Rusiji.
Od tada se sukob postupno širio – od ekonomskih sankcija, preko cyber napada i špijunaže, do sabotaža koje sada pogađaju njemačku infrastrukturu.
Dron u Leipzigu – trenutak koji je promijenio sve
Dana 4. kolovoza 2026. na aerodromu Leipzig/Halle pronađen je dron s eksplozivnom napravom u blizini ukrajinskog teretnog zrakoplova. Njemačke sigurnosne službe tvrde da je eksplozija mogla izazvati katastrofu s velikim brojem žrtava.
Nakon gotovo mjesec dana istrage njemačka vlada objavila je ozbiljan zaključak: napad je, prema njihovim riječima, organiziran u ime Rusije.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt izjavio je da se zaključak temelji na tri vrste dokaza: policijskoj istrazi, obavještajnim podacima i načinu izvedbe napada, koji odgovara ranijim ruskim operacijama.
Ministar vanjskih poslova Johann Wadephul poručio je da je riječ o „hibridnom napadu na njemački teritorij“ i da Njemačka takve akcije više neće tolerirati.
Berlin uzvraća prvi put tako oštro
Njemačka nije odgovorila vojskom, nego diplomacijom.
Vlada kancelara Friedricha Merza zatvorila je ruski Generalni konzulat u Bonnu, naredila zatvaranje Ruskog doma u Berlinu i pozvala ruskog veleposlanika na hitan razgovor. Berlin također traži nove sankcije Europske unije protiv osoba povezanih s ruskim sigurnosnim strukturama.
U službenom priopćenju njemačka vlada naglasila je da su mjere „snažne, ali proporcionalne“ te da ne želi dodatnu eskalaciju sukoba.
Rusija: „Sve je izmišljeno“
Kremlj je reagirao gotovo odmah.
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova optužbe naziva „apsurdnim“ i tvrdi da Njemačka nije objavila nijedan konkretan dokaz. Moskva poručuje da Berlin vodi antirusku kampanju i upozorava kako će ruski odgovor uslijediti u „odgovarajuće vrijeme“.
Ruski veleposlanik u Berlinu izjavio je da Njemačka pokušava unutarnje političke probleme prebaciti na Rusiju.
Novi val napada na njemačku infrastrukturu
Dok se javnost još bavila slučajem Leipzig, uslijedila su nova upozorenja.
U svega nekoliko dana dogodila su se najmanje tri ozbiljna incidenta na elektroenergetskoj mreži.
U Bergheimu je oštećena trafostanica zbog čega su iz pogona ispale elektrane ukupne snage oko 4.200 megavata. U Brandenburgu su na dalekovodima pronađene naprave s vodljivim materijalima koje su izazvale kvarove. Kod Dormagena, nedaleko Düsseldorfa, pokušano je izazivanje kratkog spoja na transformatoru, a policija je pronašla pismo u kojem netko preuzima odgovornost za sabotažu.
Policija koristi helikoptere, pse tragače i posebne timove kako bi zaštitila ključnu infrastrukturu. Istraga još traje i vlasti naglašavaju da zasad ispituju sve moguće scenarije.
Važno je naglasiti jednu činjenicu: njemačke vlasti još nisu službeno objavile da Rusija stoji iza ovih napada na elektroenergetsku mrežu. Sumnje postoje, ali istraga nije završena.
Što je zapravo hibridni rat?
Njemačka posljednjih dana često koristi izraz „hibridni rat“.
To nije klasični rat s tenkovima i raketama. Hibridni rat kombinira cyber napade, sabotaže, špijunažu, dezinformacije, podmetanje požara, dronove i djelovanje preko posrednika kako bi se protivniku nanijela šteta bez službene objave rata.
Prema europskim sigurnosnim službama, upravo takvi napadi posljednjih godina rastu diljem Europe.
NATO i Europska unija stali uz Njemačku
NATO nije aktivirao članak 5., ali je pružio punu političku potporu Berlinu.
Glavni tajnik Mark Rutte poručio je da Savez stoji uz Njemačku i da pokušaji destabilizacije neće uspjeti. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Europa ulazi u „novo sigurnosno doba“ u kojem ovakvi napadi postaju nova realnost.
Visoka predstavnica EU Kaja Kallas otišla je korak dalje i rekla da napad u Leipzigu ima obilježja državnog terorizma.
Koliko je rat stvarno blizu?
Ovdje treba odvojiti činjenice od pretpostavki.
Činjenice:
- Njemačka optužuje Rusiju za napad dronom.
- Rusija optužbe odbacuje.
- NATO nije objavio rat niti aktivirao članak 5.
- Njemačka pojačava zaštitu infrastrukture i vojnu spremnost.
Ono što nije potvrđeno:
- da Rusija stoji iza posljednjih sabotaža elektroenergetske mreže,
- da postoji plan za otvoreni vojni napad na Njemačku,
- da je NATO pred ulaskom u izravni sukob s Rusijom.
Što bi to značilo za Hrvatsku?
Hrvatska je članica NATO-a. U slučaju izravnog napada na neku članicu Saveza, mogla bi sudjelovati u zajedničkim obrambenim mjerama. Puno je vjerojatnije da bi građani prvo osjetili gospodarske posljedice – skuplju energiju, nove sigurnosne mjere i dodatna izdvajanja za obranu.
Gdje vodi ova kriza?
Najrealniji scenarij u ovom trenutku nije otvoreni rat Njemačke i Rusije, nego nastavak sve intenzivnijeg hibridnog sukoba. Sabotaže, cyber napadi i obavještajne operacije vjerojatno će se nastaviti, dok će Berlin i Bruxelles odgovarati sankcijama i jačanjem sigurnosti.
Ipak, jedna pogrešna procjena ili incident s ljudskim žrtvama mogao bi vrlo brzo podići ovu krizu na potpuno novu razinu. Upravo zato mnogi europski sigurnosni stručnjaci upozoravaju da je ovo najopasniji trenutak u odnosima Njemačke i Rusije od završetka Hladnog rata.
u svakom slučaju ne bi bilo loše napuniti pušnice, napraviti osnovne zalihe, popuniti škrinje za duboko zamrzavanje i moliti se bogu da do najgoreg ne dođe.
Zoran Lucić
