Konkretno, Stjepan Ribić, predsjednik Uprave RRA, drži da bi se projektima gradnje biciklističkih staza na krunama nasipa sredstvima iz fondova Europske unije moglo “jednim udarcem ubiti dvije muhe” – sagraditi i učvrstiti same nasipe i pretvoriti ih u dijelove međunarodnih biciklističkih ruta. U pitanju je, svakako, velik novac.
Primjerice, prema podacima koje su iznijele Hrvatske vode nakon što je puknuo nasip u Rajevu Selu, samo je rekonstrukcija nasipa između Gunje i Rajeva Sela stajala više od 22 milijuna kuna. Istina, teško je reći bi li taj nasip popustio pod pritiskom vode i da je na njegovoj kruni bila asfaltirana staza, no u svakom slučaju mnogo je lakše braniti se od prelijevanja nasipa ako mu je na kruni, umjesto trave, beton ili asfalt.
Kilometri biciklističkih staza
Treba naglasiti kako ova ideja ljudima u RRA ne pada samo tako “s neba”. Naime, upravo u RRA imaju velika iskustva u uspješnoj realizaciji brojnih projekata, a ta agencija je jedan od najzaslužnijih čimbenika što su Osječko-baranjska županija i Grad Osijek ostvarili najbolji rezultat u Hrvatskoj u povlačenju sredstava iz EU fondova. Do sada je na području ove županije uspješno realizirano ili je u postupku realizacije više od 300 europskih projekata ukupne vrijednosti 211 milijuna eura. Pojašnjavajući svoje zamisli, Ribić kaže kako bi se praktično svi nasipi i bentovi u vlasništvu Hrvatskih voda, koji imaju prvenstvenu zadaću obrane od poplava, mogli staviti u kontekst razvoja kontinentalnog turizma.
– Praktično bismo kroz ove projekte mogli izgraditi nasipe na mjestima gdje su oni potrebni, postojeći nasipi bili bi stabilizirani asfaltiranjem njihove krune te bismo sagradili kilometre novih biciklističkih staza. Ovim bismo pridonijeli promoviranju zdravijeg načina života, učinili bismo velik korak u razvoju kontinentalnog turizma kojemu su biciklizam i biciklističke staze sastavni dio. Biciklistima bismo, što je također važno, omogućili veću sigurnost vožnje, jer bismo ih maknuli s brojnih prometnih cesta – navodi Ribić.
Na području Osječko-baranjske županije RRA sudjeluje u realizaciji takvih projekata koji su prihvaćeni i financirani od strane EU. Primjerice, krunom nasipa od Osijeka do Višnjevca prolazit će biciklistička staza, kao i na drugu stranu od Osijeka preko Podravlja, prema Bilju i Kopačkom ritu – kaže Ribić.
Promišljati sto godina unaprijed
S obzirom na to da već postoje, ističe on, dobri osječki primjeri, bilo bi izuzetno mudro kada bi ih iskoristile Hrvatske vode u čijem su vlasništvu nasipi. Tako bi mogli imati biciklističke staze na sigurnijim nasipima na Dravskoj, Dunavskoj i Savskoj ruti na cjelokupnim tokovima tih rijeka kroz Hrvatsku.
– Odmah poslije toga, ili čak i paralelno, mogli bismo razvijati iste projekte na nasipima uz manje rijeke – Vuku, Karašicu, Vučicu i druge – predlaže Ribić. Podsjeća kako se već sada može strateški promišljati 50 i sto godina unaprijed, s obzirom na to da će voda na svijetu biti vjerojatno najveće bogatstvo, te planirati i što više akumulacija kojima bismo zadržali bar dio silnih količina vode koja protječe kroz Slavoniju i Baranju. Naravno, akumulacije bi se koristile za navodnjavanje poljoprivrednih površina. Ribić naglašava kako u EU upravo cijene multifunkcionalne projekte, koji donose višestruku korist nekom području – u ovom slučaju je to obrana od poplava s utvrđivanjem nasipa, razvoj kontinentalnog turizma i ulaganje u zdravlje građana promoviranjem rekreacije.
BICIKLISTI ODUŠEVLJENI IDEJOM
“To bi bilo izvrsno”, komentirao je ideju rekonstrukcije nasipa s gradnjom biciklističkih staza na njihovim krunama Slaven Getoš, dopredsjednik Biciklističkog kluba Osijek 2010. Biciklističke staze koje se nalaze na krunama nasipa uz vodotoke, zbog prirodnog okoliša s izuzetno bogatom florom i faunom, spadaju u najljepše biciklističke staze. Takva se staza može vidjeti na nekim dijelovima Dunavske biciklističke rute, primjerice u susjednoj Mađarskoj, a kod nas su doista rijetke. Sava je sa svoja 562 kilometra rijeka s najduljim vodotokom u Hrvatskoj. Drava kroz našu zemlju teče u dužini 305 kilometara, a Dunav 188 kilometara. “Kada bi se samo dio nasipa uz te kilometre vodotoka ove tri najveće rijeke iskoristio za gradnju biciklističkih staza, bio bi to golem poticaj građanima da se više rekreiraju. Time bismo privukli i tisuće cikloturista iz cijele Europe”, kaže Getoš.
Akumulacije donose višestruku korist
Zamjenik osječko-baranjskog župana Željko Kraljičak napominje kako je cikloturizam jedan od oblika turizma koji u Europi bilježi veliki rast, o čemu u Osječko-baranjskoj županiji vode računa sudjelujući u projektima gradnje novih biciklističkih staza. “Kada su obrane od poplava u pitanju, treba istaknuti kako su nama na području županije problem i oborinske vode, odnosno bujice, posebice na nekim područjima kod Našica i Đakovštine. Na tim područjima u planu je gradnja 27 akumulacija i retencija, koje također mogu imati višestruke koristi, kako u obrani od poplava, tako i u navodnjavanju poljoprivrednih površina te razvoju sportskih i rekreacijskih sadržaja”, podsjeća Kraljičak.
POPLAVLJENA 7.854 HEKTARA
Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, jučer objavljenima, na području županjske Posavine poplavljeno je ukupno 7.854 hektara. Ovi podaci dobiveni su analizom poplavljenih površina na temelju satelitskih snimki 21. svibnja. Na području općina Gunja, Vrbanja i Drenovci ukupno je u ARKOD prijavljeno 18.923,27 ha poljoprivrednih površina, tako da je pod vodom bilo 41,51 posto površina.
Promatrajući po općinama najviše površina – 4.385,37 ha poplavljeno je u općini Drenovci (46,84 posto svih površina), Gunji – 1.826,59 ha (100 posto površina), te Vrbanji 1.642,16 ha (21,23 posto).
Pojedinačno po svim mjestima poplavljene su sljedeće površine upisane u ARKOD: Rajevo Selo – 1.442,56 ha, Gunja – 1.826,59 ha, Đurići – 675,89 ha, Strošinci – 1.280,76 ha, Račinovci – 1.518,40 ha, Drenovci – 211,81 ha, Posavski Podgajci – 536,72 ha te Soljani 361,40 ha.
Igor MIKULIĆ/glas-slavonije.hr
