Počeli su radovi na infrastrukturnom opremanju gospodarske zone u Bošnjacima, smještene na izlazu iz sela prema Posavskim Podgajcima. Posao je povjeren vinkovačkoj tvrtki Sokol i do kraja godine bi, prema najavama općinskog načelnika Andrije Juzbašića, trebala biti završena prva faza, a zemljište ponuđeno zainteresiranim kupcima. Stavljanjem zone u funkciju Općina želi dodatno potaknuti gospodarski razvoj na svome području, riješiti prostorne probleme poduzetnika i poticati na ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta. A raznim će olakšicama, o kojima će odlučiti Općinsko vijeće, u Bošnjake nastojati privući poduzetnike i omogućiti im povoljnije poslovanje u zoni.
OŽIVLJAVAJU GOSPODARSKU ZONU
Iz Programa podrške gospodarskoj revitalizaciji Slavonije, Baranje i Srijema za infrastrukturno opremanje zone Bošnjacima su odobrena tri milijuna kuna, a Općina će osigurati pripadajući dio vlastitih sredstava. „Ishodili smo lokacijsku dozvolu za svih 45 hektara, na koliko se zona prostire, te građevinsku za 22,5 hektara. Izgradnju komunalne infrastrukture na toj smo površini podijeli u tri faze, a preostalih 22,5 hektara rješavat ćemo u četiri faze. Ići ćemo postupno i ovisno o iskazanom interesu i potrebama graditi i popunjavati zonu. Nije nam cilj da ona zjapi prazna i zarasta u korov, nego da bude u funkciji“, ističe Juzbašić. Prvom je fazom uređenja obuhvaćeno nešto manje od osam hektara površine.
PROBLEM ĆE BITI PRONAĆI RADNIKE
Kao prednosti zone načelnik ističe dobar geostrateški i prometni položaj. A tu su i prirodni resursi na tome području, među kojima je i geotermalna voda, kojom, napominje, tvrtka Ruris u Bošnjacima već godinama grije četiri hektara staklenika. U konačnici bi, dodaje, mogla grijati i okolne ulice, a možda i cijelo selo, ovisno o zalihama i temperaturi vode koji se tek trebaju istražiti. Interes potencijalnih poduzetnika postoji, ponajprije lokalnih koji u zoni vide priliku za osiguranjem dodatnih prostornih kapaciteta i proširenjem svojih djelatnosti. Načelnik se boji da će zapravo najveći problem u funkcioniranju zone biti pronaći radnike i osigurati potreban kadar.
Za razliku od brojnih lokalnih jedinica koje muku muče s visokom nezaposlenošću, situacija po tom pitanju u Bošnjacima je, ustvrdio je, prilično dobra. „Praktični više i nemamo nezaposlenih, vidim to i po prijavama za javne radove. Ne sjećam se kada mi je netko od mještana došao i upitao:“Načelniče, ima li gdje kakvog posla?“, govori.
TVRTKE, OBRTI, POMAŽE I BLIZINA ŽUPANJE
Navodi da lokalna tvrtka Ruris zapošljava oko 50 Bošnjačana, tvornica tjestenine Ragusa 24, farma muznih krava i tvrtka Cezareja po 20-ak mještana… Tu je, dodaje, i PZ Napredak i drugi poslodavci, a znatan broj ih je zaposlen i u državnim službama, u zdravstvu, školstvu, policiji. U Hrvatskim šumama, nadalje navodi, radi 50-ak radnika iz Bošnjaka. Juzbašić priznaje da im je blizina grada Županje puno pomogla i ide im u prilog jer su brojni mještani ondje pronašli posao. U SDF Žetelicama zaposleno je 50-ak Bošnjačana, dosta ih je i u Sladorani, Tvinu, u drugim tvrtkama, u županijskim službama, a neki su posao pronašli i u županjskom Komunalcu i Čistoći.
„Otvaraju se i razni deficitarni obrti i u selu su, primjerice, trenutačno četiri limara i svi imaju posla. Otvoren je i vodoinstalaterski obrt, građevinski… Tu si i naši OPG-ovi, a Bošnjaci su nadaleko poznati i po proizvodnji suhomesnatih proizvoda. Ne smijem zaboraviti ni ugostiteljstvo i bavljenje turizmom na čiji razvoj stavljamo sve veći naglasak“, kaže načelnik.
OPĆINA PREDUHITRILA VLADU RH
Od poreza na dohodak Općina godišnje uprihodi 2,5 milijuna i taj iznos konstantno raste. Bošnjačani su, reći će načelnik, svojim odlukama preduhitrili Vladu RH. Još su prije nekoliko godina ukinuli prirez, a daleko su poodmakli i kada je riječ o funkcionalnom spajanju s drugim lokalnim jedinicama, što država u posljednje vrijeme maksimalno zagovara i potiče. Riječ je o zajedničkom obavljanju poslova iz samoupravnog djelokruga lokalnih jedinica putem zajedničkog službenika, zajedničkog upravnog odjela ili službe, zajedničkog trgovačkog društva ili zajedničke ustanove.
Bošnjačani su još prije tri, četiri godine prepoznali prednosti funkcionalnog spajanja, to su učinili s gradovima Otokom, Županjom i Vinkovcima, i to na raznim područjima – od turizma, kulture, predškolskog odgoja do komunalnih poslova. A dodatni je plus, napominje Juzbašić, to što će Vlada takvu suradnju sada i financijski podupirati. Ljetos je, naime, donijela odluku o kriterijima za dodjelu pomoći na ime poticaja za dobrovoljno funkcionalno odnosno stvarno spajanje jedinica lokalne samouprave.
Marija LEŠIĆ OMEROVIĆ
Izvor: glas-slavonije.hr
