Županjci su se oduvijek prema zemlji odnosili s ljubavlju i poštovanjem, zemlja im stoga uzvraća uslugu, darujući im bogatstvo plodova poput šećerne repe iz koje vrhunskom preradom nastaje „Sladonija“ šećer – malo svakodnevno zadovoljstvo koje nam prenosi pravu srž Županje, ljubav, toplinu i bogatstvo. Tvornica za proizvodnju šećera Sladorana d.d. započela je s radom 15. kolovoza 1947. godine, projektirala ju je češka tvrtka ČHD-Škoda po projektu Dedek – Plašetko, te su oprema ugrađena u tvornicu tako i prvi kotlovi Škoda. Početni kapacitet prerade šećerne repe iznosio je 1.350 t po danu, a stalnim ulaganjima taj je kapacitet danas podignut na 6.000 t uz konstantno povećanje kvalitete šećera. Rekonstrukcije su vršene 1956, proširivanje kapaciteta otpadne stanice, što je povećalo kapacitet proizvodnje na 1.500 t po danu. Ovaj investicijski zahvat izvršili su radnici Sladorane.
1962. godine ugradnja novog tornja za ekstrakciju ; uređaj za čišćenje soka nove centrifuge, povećani su kapaciteti vapna, sušenje repinih rezanaca, kotlovnica za proizvodnju pare te skladišni prostor za repine rezance, ovo je rekonstrukciju projektirala njemačka tvrtka BMA Hannover, pa je uz domaće tvrtke „Đuro Đaković“ iz Slavonskog Broda i „Tehnike“ iz Zagreba sudjelovale i u maontaži. Ova je rekonstrukcija povećala kapacitete na 3.000 t po danu.
1964. godine izgrađena su dva silosa tipa Lucks, kapaciteta svaki po 8.300 t, a iste je godine kupljen i montiran stroj za kilsko pakiranje „Hesser“.
1977. godine izgrađena je vapnena peć „Eberhart“ ugrađene su tri preše za prešanje rezanca „Stord“ 2. bubnja za sušenje BMA s pogonom na mazut, te pneumatska oprema suhih rezanaca u skladište kapacitet je podignut na 4.500 t po danu.
1989. godine kako prethodna rekonstrukcija nije dovršena nastavilo se ulaganjima pa su instalirani „Silver Weibull“, bubnjasta rezalica za repine rezance „Putsch“ , hvatač kamena „Sokolov“ dva vakuum filtera i dvije preše za prešanje izluženog rezanca „ZVU“ i tehnološka stanci za peletiranje repinog rezanca „Simon Hessen”.
1996. godine, uvedena je plinofikacija
1998. godine, izvršena su ulaganja u tvornicu kupljena dva talijanska kotla tipa CCT, čime je otklonjeno usko grlo i kapacitet je povećan na 5.000 t po danu.
2003. godine izgrađen je novi silos kapaciteta 50.000 t , te izvršena rekonstrukcija pogona ekstrakcije čime je kapacitet podignut na 6.000 t po danu.
2004. godine je uloženo u vakum filtere za karbonacijski mulj
1958. godine unutar tvornice započinje s radom i pogon za proizvodnju alkohola, čiji je dnevni kapacitet prerade 3.000 litara po danu.
Tvornica je u svojoj povijesti nekoliko puta mijenjala oblik vlasništva, 1994 je provedena prva privatizacija čiji ishod je bilo vraćanje tvornice u većinsko državno vlasništvo temeljem preuzimanja dugovanja.
Vlada RH je 10. srpanja 2008. godine donijela odluku o raspisivanju javnog poziva za prikupljanje ponuda za kupnju dionica društva Sladorana d.d. Županja.
Isto tako Vlada je na sjednici održanoj 10. listopada 2008. godine donijela odluku o prihvaćanju ponude društva Viro tvornica šećera d.d., Virovitica za kupnju dionica društva Sladorana d.d., Županja.
Temeljem Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Sladorane d.d. Županja, sklopljenog 28. studenog 2008. godine između Viro tvornice šećera d.d., Virovitica i DAB zastupane po HFP, Viro tvornica šećera d.d. postalo je vlasnikom 38,115% ukupne vrijednosti temeljnog kapitala društva.
Na temelju odredbi Statuta te Odluke Glavne skupštine o davanju ovlasti da poveća temeljni kapital kroz odobreni temeljni kapital, Uprava Društva je 23.12.2009. godine donijela odluku o povećanju temeljnog kapitala tako je Viro tvornica šećera d.d. postala većinski vlasnik Sladorane d.d. Županja u visini 59,06%.
2009. godinu obilježila su i velika ulaganja, tijekom godine u imovinu je investirano oko 47 mil kn, dok je za održavanje utrošeno oko 22,5 mil kn.
U 2010. godini nastavljaju se ulaganja u modernizaciju pogona te otklanjanje uskih grla. Planirani iznos investicija u 2010. godini iznosi oko 42 mil. kuna, te 20 miliona kuna uloženo je za održavanje tvornice. Od veći investicija potrebno je izdvojiti:
– investicijsko održavanje, utrošeno cca. 20 mil. kuna,
– kristalna osnova – rekonstrukcija rafinerije
– filtomat za filtriranje sirupa
– rekonstrukcija kamionskog istovara,
– bubnjaste rezalice,
– oštrilica noževa i dr.
– šarže vage
Zbog reforme EU tržišta šećera, koje osjeća i hrvatsko tržište, zadaća je Sladorane i u proizvodnom dijelu zajedno sa proizvođačima šećerne repe bitno smanjiti troškove, a istodobno povećati kvalitetu radi konkurentnosti na EU tržištu šećera. U okviru aktivnosti razvoja i restrukturiranja Društva, te unapređivanja ukupnih odnosa, prema načelima slobodnog tržišta, te poslovnoj orijentaciji prema kupcu uveden je u Sladorani d.d. „Sustav upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2000“. ISO certifikat Sladorana posjeduje od svibnja 2006. godine i prva je hrvatska šećerana sa ISO certifikatom. Sladorana ispunjava uvjete higijenskog paketa obuhvaćenog Zakonom o hrani te posjeduje HACCP certifikat. Izuzev navedenog Sladorana posjeduje Kosher i Halal certifikate. Konstantnim ulaganjem u proizvodne kapacitete i kadrove Sladorana d.d. nastoji odgovoriti na izazove iz okruženja koje postaje sve složenije. Uvođenje novih proizvoda proaktivno se uključuje na tržište, tako se u 2009. godini započelo sa pripremama za proizvodnju melasirane mješavine pod nazivom Sladoliq koja je plasirana na tržište početkom 2010. Godine i koju je tržište odlično prihvatilo .Sladoliq je jedino domaće dopunsko tekuće krmivo namijenjeno za dohranu preživača, ono poboljšava kvalitetu i povećava količinu proizvedenog mlijeka. Osnovni sastojak za proizvodnju Sladoliqa je melasa koja je u Sladorani do sada služila samo kao sirovina za proizvodnju alkohola dok su zapadnim zemljama preko 60% melase koristi u ishrani stoke. Sladorana d.d. danas proizvodi bijeli kristal šećer Sladonija, rafinirani etilni alkohol, proteinski prahneaktivni kvasac, melasu šećerne repe, Sladoliq – jedino domaće dopunsko tekuće krmivo, te rezanac šećerne repe.