I dok prve sudske presude u parnicama za naknadu štete nastale u poplavama, koje su u svibnju 2014. poharale istočni dio županjske Posavine, stižu i utvrđuju odgovornost za puknuće nasipa i posljedice nezapamćene katastrofe, u kaznenom predmetu već 4,5 godina pomaka nema.
Sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku zaključila je da su Republika Hrvatska i Hrvatske vode krive zbog puknuća savskog nasipa i poplave i u ponedjeljak je presudila u korist tvrtke Šimun d.o.o. iz Vinkovaca. U nepravomoćnoj presudi nalaže se Republici Hrvatskoj da tužitelju isplati 3,64 milijuna kuna i nadoknadi parnični trošak. U obrazloženju se ističe kako se poplava nije dogodila zbog prelijevanja nepredvidivo visoke vode preko nasipa, nego zbog proboja nasipa što je prouzročeno ljudskom radnjom, to jest propustom u obavljanju javne djelatnosti. Država je vlasnik nasipa na lijevoj obali Save koji je dan na upravljanje i održavanje Hrvatskim vodama, čiji je i jedini osnivač.
Izvidi pri kraju
Nakon poplave 2014. to je druga presuda protiv Republike Hrvatske. U siječnju ove godine Općinski sud u Vukovaru, Stalna služba u Županji, donio je nepravomoćnu presudu prema kojoj država mora Petru Sirotkoviću, sinu 86-godišnje Ruže Sirotković iz Rajevog Sela, prve žrtve poplava, platiti odštetu u iznosu od 155 tisuća kuna. Na temelju dostavljenih izvješća, sud smatra da vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, ujedno i predsjednik Stožera civilne zaštite, nije na vrijeme donio odluku o evakuaciji stanovništva, a upravo se na toj činjenici tužba i temeljila. “Odluku o proglašenju katastrofe trebao je donijeti župan, a ne Vlada RH. Tu je odluku morao donijeti prije nego što je došlo do probijanja nasipa kod Rajevog Sela. Sada je država dužna nadoknaditi štetu koja je nastala nepravilnim radom župana Vukovarsko-srijemske županije”, zaključila je sutkinja.
Svjedoci iz Rajevog Sela na suđenju su potvrdili da je uzbuna oglašena nakon pucanja nasipa i tek tada je uslijedila evakuacija. U odgovoru na tužbu Odvjetništvo je pokušalo odbaciti odgovornost države potkrijepivši svoje tvrdnje zaključkom stručnog povjerenstva koje je utvrdilo da je nasip popustio zbog hidrauličnog sloma podložnog tla tijela nasipa. Zbog toga smatraju da ovu katastrofu nije bilo moguće spriječiti jer je to bila viša sila, a nasip nije bio konstruiran za tako velike vodostaje.
Podnositelji 810 kaznenih prijava već četiri i pol godine čekaju odluku DORH-a. Kaznenu prijavu protiv nepoznatog počinitelja zbog puknuća nasipa u srpnju 2014. podnijeli su stradali mještani poplavljenih sela Županijskom državnom odvjetništvu Vukovar, koje je predmet ustupilo na odlučivanje ŽDO-u u Osijeku. Odluka do danas nije donesena. Početkom prosinca prošle godine na upit Glasa Slavonije zamjenik županijskog državnog odvjetnika u Osijeku Zvonko Kuharić odgovorio je da su “državnoodvjetnički izvidi pri kraju i da će uskoro biti donesena meritorna odluka o kojoj će javnost biti pravodobno obaviještena.” Jedna godina je prošla, a to se nije dogodilo. Na upit u kojoj je fazi taj predmet i je li DORH odlučio o kaznenoj prijavi, odnosno kada se objava odluke može očekivati, Kuharić nam je u srijedu kratko odgovorio: “Izvješćujem vas da će javnost biti obaviještena o državnoodvjetničkoj odluci kada sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku o njoj budu obaviješteni podnositelj kaznene prijave i oštećenici.”
Županjski odvjetnik Dražen Štivić koji zastupa poplavljene kaže kako nije siguran da će nepravomoćna presuda Trgovačkog suda imati utjecaja na druge postupke i tužbe. “To je građanski postupak, a ovo je kazneni postupak. Ako ni nakon četiri i pol godine rad Odvjetništva nije završio nikakvim plodom, dakle kaznenom prijavom, nisam siguran ni da će ovo dati neki rezultat”, ustvrdio je.
U studenome 2015. u ime oštećenih podnio je ustavnu tužbu zbog odugovlačenja DORH-a da donese odluku po kaznenoj prijavi, a Ustavni sud ju je lani u ožujku odbio kao neutemeljenu. “S obzirom na sve okolnosti ovog konkretnog i kompleksnog slučaja Ustavni sud ocjenjuje da se do dana donošenja ove odluke ne može govoriti o nedjelotvornoj istrazi”, obrazložio je sudac Antun Palarić.
– Nakon što je Ustavni sud odbio tužbu smatrajući da je Državno odvjetništvo već samom činjenicom što nešto radi ispunilo svoje obveze prema Konvenciji o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, obratili smo se i Europskom sudu za ljudska prava. Uputili su nas da kaznenu prijavu prvo riješimo pred hrvatskim tijelima i da nakon toga dođemo i slobodno podnesemo zahtjev, što ćemo i učiniti – zaključio je Štivić.
Preplaćeni radovi
Na upit Glasa Slavonije o stanju spisa vezanog za preplaćene radove na obnovi obiteljskih kuća u Gunji, iz Općinskog državnog odvjetništva u Vukovaru odgovorili su nam da se “on i nadalje nalazi u fazi izvida, a koji se sukladno čl. 206. f Zakona o kaznenom postupku i čl. 58. st. 3. t 2. Zakona o državnom odvjetništvu smatraju tajnima.” Odvjetništvo je u proljeće 2017. počelo s provođenjem izvida jer su se pojavili navodi da su građevinske tvrtke koje su izvodile radove ugrađivale manje kvalitetne materijale, a u troškovniku prikazivale kvalitetnije i skuplje materijale. I da su tvrtke izabrane na natječaju koje su sklopile ugovore s Ministarstvom graditeljstva poslove na obnovi uz proviziju prepuštale malim tvrtkama. Na taj su način zarađivale, a da posao faktički nisu obavile. U obnovu poplavljene Cvelferije uloženo je više od 600 milijuna kuna. Ugovorena je obnova i gradnja ukupno 1090 zgrada od I. do IV. kategorije oštećenja.
Marija Lešić Omerović
