ŽUPANJA – Prema podatcima o poslovanju poduzetnika na krajnjem istoku Hrvatske, predstavljenima na Gospodarskom vijeću Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Vukovar, a koje će ovih dana, nakon što je objedinila i obradila završna izvješća svih tvrtki na tome području, objaviti Fina, gospodarstvo Vukovarsko-srijemske županije u 2019. ostvarilo je rast od 3,7 posto u odnosu prema prethodnoj godini.
U najistočnijoj hrvatskoj županiji lani je bilo 2180 poduzetnika, 76 više nego u 2018., i ostvarili su ukupan prihod u iznosu od 19.573.362.000 kuna. Ukupna konsolidirana dobit iznosi 604 milijuna kuna, što je pad od 14,6 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Ukupno je 1649 tvrtki poslovalo s dobiti, a broj gubitaša ostao je isti kao i lani – 531.
Rast broja radnika
Broj zaposlenih u tvrtkama najistočnije županije porastao je za 12,9 posto i povećan je sa 17.842 (2018.) na 20.139 radnika u prošloj godini. Prosječna mjesečna netoplaća po zaposlenom lani je bila 4417 kuna. Bilježi rast od 193 kune u odnosu prema 2018. i pokazuje da su plaće radnika na krajnjem istoku Hrvatske i dalje puno niže, čak 2040 kuna od prosjeka u Republici Hrvatskoj, koji je u 2019. iznosio 6457 kuna. Najveću plaću, koja premašuje državni prosjek, prema iznesenim pokazateljima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji imaju zaposlenici u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, čiji je prosjek 7517 kuna, a slijede ih radnici u djelatnosti opskrbe električnom energijom, plinom, parom i u djelatnosti klimatizacije s prosječnih 7265 kuna.
Najnižu plaću, od samo 3121 kunu, imaju radnici zaposleni u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane, a slijede ih ostale uslužne i administrativne djelatnosti. Manje od županijskog prosjeka zarađuju i u trgovini na malo i veliko te radnici koji popravljaju motorna vozila i motocikle. Najveći broj, 6360 radnika, zaposlen je u prerađivačkoj industriji, gdje je prosjek plaće 4341 kunu.
Prema broju tvrtki prednjače Vinkovci. Lani ih je bilo 680 s ukupno 8294 radnika s prosječnom plaćom od 4329 kuna. Ukupan ostvareni prihod iznosio je 4.926.692.000 kuna, a dobit 98.464.000 kuna. U Vukovaru je 560 tvrtki zapošljavalo 5448 osoba, prosjek plaće bio je 4496 kuna. Ostvaren je ukupni prihod od 10.064.952.000 kuna i dobit od 504.503.000 kuna. Županja je u 2019. imala 201 tvrtku s ukupno 1640 radnika i prosjekom plaće od 4423 kune. Uprihodile su 1,3 milijardi kuna i ostvarile dobit u iznosu od 16.660.000 kuna.
Pad izvoza
Najznačajnije su djelatnosti, prema ostvarenom ukupnom prihodu, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija, potom prerađivačka industrija, trgovina na veliko i malo, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te građevinarstvo. Izvoz tvrtki s područja najistočnije županije iznosio je 6,6 milijardi kuna, što je smanjenje za 12,7 posto u odnosu prema prethodnoj godini. Investicije su tijekom 2019. iznosile 357 milijuna kuna i povećane su za 43,35 posto, a najviše su investirale tvrtke u djelatnostima opskrbe vodom i komunalnim djelatnostima, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu te prerađivačkoj industriji.
Direktor HGK – Županijske komore Vukovar Ivan Marijanović ističe da pokazatelji za 2019., koji su razmotreni prošloga tjedna na sjednici Gospodarskog vijeća (GV), pokazuju da je lani ostvaren određeni napredak i u ukupnom prihodu i broju zaposlenih.
Članovi GV-a donijeli su odluku o dodjeli plaketa Zlatna kuna najuspješnijim tvrtkama VSŽ-a za 2019. godinu za ostvarene poslovne rezultate u kategorijama malih, srednjih i velikih tvrtki. Priznanja najuspješnijima bit će uručena na svečanoj sjednici sredinom prosinca. Lani su nagrađeni Seges iz Županje te vinkovačke tvrtke Grad-Export i Boso.
HGK – ŽK Vukovar na kraju svake poslovne godinu uručuje i priznanja tvrtkama koje u toj godini slave važnije obljetnice kontinuiranog poslovanja.
DOMINIRA SEKTOR OPSKRBE PLINOM
“Sve nas i dalje muči problem što je prosjek netoplaće kod nas još uvijek drastično manji od prosjeka RH, a da ne pričamo o plaćama u Gradu Zagrebu. Što se tiče gospodarstva, na našem području dominira sektor opskrbe plinom, koji predstavlja i značajan dio ukupnog opsega poslovanja. S jedne je strane dobro da jedna takva tvrtka ima sjedište u našoj županiji, ali s druge strane bismo voljeli da i drugi imaju bolje pokazatelje, da prerađivačke industrije imaju tako značajan rast i u plaćama ljudi i u poslovanju”, zaključuje Ivan Marijanović
Marija Lešić Omerović
glas-slavonije.hr