ŽUPANJA – Gradska tvrtka Stanobiro za upravljanje stanovima i stambenim zgradama osnovana je 1998. godine, u međuvremenu je proširila djelatnosti pa se danas bavi i projektiranjem i nadzorom, naplatom parkiranja, javnim cestovnim prijevozom, promidžbom na led-display panou, energetskim certificanjem… Iz izvješća o radu za 2017. godinu, koje je na posljednjoj sjednici razmatralo Gradsko vijeće Županje, vidljivo je da je u strukturi prihoda najzastupljenija parking-služba, koja je rad počela prije 12 godina. Od ukupno 1.761.783,08 kuna prihoda koje je tvrtka ostvarila u prošloj godini, od naplate parkiranja prikupljeno je 1.012.192,80 kuna.
Od naplate parkiranja lani imali oko 67.000 kuna manje nego u 2016., a smanjeni su i prihodi od prijevoza autobusom
– Jedna od značajnih stavki smanjenja ukupnih prihoda u prošloj godini, koji su za 9,72 posto, odnosno za oko 190.000 kuna manji u odnosu prema 2016., smanjenje je prihoda od naplate parkinga. Broj izdanih naloga manji je jednim dijelom zbog rekonstrukcije ceste u ulici Veliki kraj te učestalijih poteškoća u radu s mobilnim operaterima – pojašnjava direktor Stanobiroa Branko Stojčić. Od naplate parkirališta lani je uprihodovano oko 67.000 kuna manje nego godinu ranije.
Zona i naplata
Krajem 2015. u Županji su ukinute dotadašnje dvije zone naplate parkinga. Pravilnik je izmijenjen na način da parkirališta budu u samo jednoj, prvoj zoni naplate, po cijeni od tri kune za sat, bez vremenskog ograničenja parkiranja, uz sniženje cijene povlaštene karte za stanare na jedinstvenu cijenu od 20 kuna mjesečno. Svrha je bila omogućiti građanima povoljno i što jednostavnije korištenje parkirališta pod naplatom bez konfliktnih situacija s kontrolorima parkirališta i sumnji u njihovo postupanje, uz pristupačne cijene te smanjenje slučajeva parkiranja na nogostupima, cestama, prolazima, zelenim površinama… Županja je lani među prvim gradovima u Hrvatskoj uvela prepaid bonove za naplatu parkinga. Riječ je o parkiranju na bon kojim se parkiranje plaća unaprijed. Rješenje je to za one koji nisu u mogućnosti poslati SMS ili nemaju sitnog novca za automat. Cijena bona iznosi 20 kuna.
– Kontrolor dolaskom na parkiralište i ukucavanjem registracije u terminal dobiva informaciju da je vlasnik tog vozila kupio prepaid bon i ima zakupljene sate parkiranja – pojašnjava Stojčić.
Upisom broja registracije aktivira se prvi sat parkiranja. Obavijest o aktivaciji bona vlasnik dobiva putem mobilnog telefona, kao i obavijest o tome koliko mu je novca još preostalo na bonu koji vrijedi mjesec dana.
Najveći problem zgrade
Značajniji pad prihoda u prošloj godini Stanobiro bilježi i od prijevoza autobusom zbog smanjene potražnje za tom vrstom usluge te prihoda od certificiranja stambenih objekata jer je, kako pojašnjavaju, riječ o jednokratnim uslugama koje su u najvećem dijelu već obavljene. Naime, od svibnja 2011. Stanobiro je proširio djelatnost i na obavljanje javnog cestovnog prijevoza i kreditnim je sredstvima kupljen autobus sa 37 mjesta za 900 tisuća kuna. Posljednji anuitet kredita dospijeva u travnju 2019. godine. Lani je od usluga javnog prijevoza uprihodovano 90.177,37 kuna, približno 19.000 kuna manje nego u 2016. Stanobirou su u prošloj godini porasli prihodi od usluga nadzora, promidžbe na led-display panou postavljenom na Trgu kralja Tomislava i čišćenja stubišta.
Ova tvrtka u vlasništvu Grada Županje zapošljava ukupno 16 djelatnika, od čega dvoje na određeno vrijeme, a prosječna mjesečna plaća u 2017. bila je 3.885,51 kunu neto. Kao najveći problem u poslovanju direktor Stanobiroa Branko Stojčić ističe upravljanje zgradama jer ih je u Županji malo, a broj stanova je od presudnog značenja za funkcioniranje cijelog sustava.
Zgrade – puno posla, malo prihoda
Upravljanje zgradama čini samo osam posto prihoda tvrtke i lani je on iznosio samo približno 130.000 kuna. To je, kaže Stojčić, ogroman nerazmjer prihoda u odnosu prema obvezama jer ta djelatnost zahtijeva najviše truda i vremena zaposlenika, a prikupljena sredstva nisu dostatna ni za osnovne troškove. “Zgrade su stare, derutne, imaju sve više problema, stanari ne žele dizati cijene pričuve i ruke su nam svezane”, zaključuje. Iznos od 1,53 kune za kvadrat koliko plaćaju pričuvu, osim onih stanara koji su ušli u energetsku obnovu, u mnogim zgradama nije dostatan za pokrivanje osnovnog funkcioniranja.
Neće veću pričuvu
Stojčić kaže da su izdvajanja Županjaca za zajedničku pričuvu na najnižoj zakonskoj osnovi, a realna bi trebala biti oko 2,50 kuna za kvadrat. A bez suglasnosti stanara nije je moguće povećati je jer se visina pričuve mijenja međuvlasničkim ugovorom većine suvlasnika zgrada.
Marija Lešić Omerović