Sredstva fiskalnog izravnanja se isplaćuju prema broju stanovnika (Foto: Marija Lešić Omerović)
Na kolike će iznose državne pomoći u 2023. gradovi i općine moći računati ovisit će o poreznim prihodima i broju stanovnika
ŽUPANJA
Ukupan iznos sredstava fiskalnog izravnanja za 2023., koja posljednjih nekoliko godina mnogim lokalnim jedinicama osjetno osnažuju proračune i omogućuju normalno funkcioniranje, bit će utvrđen novim državnim proračunom. Općine, gradovi i županije tada će znati na kolike iznose državne pomoći u sljedećoj godini mogu računati. Sredstva se dodjeljuju onima čiji je petogodišnji prosjek prihoda od poreza na dohodak po stanovniku manji od petogodišnjeg nacionalnog prosjeka.
A referentna vrijednost kapaciteta ostvarenih poreznih prihoda za 2023., prema izračunu Ministarstva financija, za općine iznosi 2.689,82 kune, za gradove 3.045,73 kune, a za županije 406,08 kuna. Onima čiji je kapacitet ostvarenih poreznih prihoda po stanovniku manji od utvrđene referentne vrijednosti razliku će pokriti država. Time će ublažiti nejednakosti rasporeda prihoda na nižim, lokalnim razinama koje nisu na jednakom stupnju razvoja i nemaju jednak fiskalni kapacitet, odnosno sposobnost da iz vlastitih prihoda financiraju svoje rashode za javna dobra i usluge.
Županja prednjači
U najistočnijoj županiji svi gradovi i općine pripadaju u nerazvijene i dobivaju sredstva fiskalnog izravnanja, zahvaljujući kojima su u proteklih pet godina njihovi proračuni prodisali. Naime, od 1. siječnja 2018. u primjeni je novi raspored raspodjele poreza na dohodak u kojemu je udio općine, odnosno grada, povećan na 74 posto, udio županije je 20 posto, a udio za decentralizirane funkcije šest posto. Ministar financija Marko Primorac donio je sredinom rujna odluku o udjelu sredstava za pojedinu općinu, grad i županiju u ukupnim sredstvima fiskalnog izravnanja za 2023. godinu, a konkretni iznosi znat će se nakon usvajanja državnog proračuna. Izračun se do sada radio prema popisu stanovništva iz 2011., a sada će prema novome, pa će i prihodi fiskalnog izravnanja zbog osjetnog pada broja stanovnika, posebice u Slavoniji, mnogima biti manji. No sve će ovisiti i o ostvarenju poreznih prihoda u pojedinim lokalnim jedinicama. Na temelju pretpostavke da će za 2023. biti osigurane dvije milijarde kuna, kao i u ovoj godini, Županja je, prema postojećoj analizi, peti grad u Hrvatskoj prema visini pada prihoda od fiskalnog izravnanja – iza Slavonskog Broda, Siska, Petrinje i Knina. Nagodinu bi trebala dobiti 7,9 milijuna kuna, četiri milijuna kuna manje nego u 2022., što je pad za čak trećinu. Knin, primjerice, u 2023. gubi 4,6 milijuna kuna, ali mu je u ovoj godini osigurano 22,5 milijuna kuna i nagodnu može računati na 18 milijuna kuna prihoda.
Zadržati prihode
Što se tiče ostalih gradova u najistočnijoj županiji, Ilok bi umjesto 10,5 milijuna kuna u 2022. nagodinu dobio 8,1 milijun kuna, Otok bi s 10,3 pao na 8,4 milijuna kuna, a Vinkovci s 18,9 na 17 milijuna kuna. Sve to pod pretpostavkom osiguranja dvije milijarde kuna u državnom proračunu. Ako bi pak u 2023. za fiskalno izravnanje bilo osigurano 2,2 milijarde kuna, što bi bilo optimalno, iznosi će se korigirati. Prema postojećoj analizi, manje prihode imat će i općine u županjskoj Posavini. Općina Drenovci bi sa 7,8 milijuna kuna u 2022. nagodinu pala na 6,5 milijuna kuna, Općina Vrbanja s 4,8 na 3,7 milijuna kuna, Gunja s 5,9 na 5,1 milijun kuna, Općina Cerna s 5,1 na 4,9 milijuna kuna, a Bošnjaci s 5,3 na 4,6 milijuna kuna. Štitar bi s 3,5 pao na 3,1 milijun kuna, Babina Greda s 5,9 na 5,6 milijuna kuna, a Općina Gradište s 3,6 na 3,5 milijuna kuna.
U Udruzi gradova poduzet će određene aktivnosti i tražiti rješenja i mjere, što nam je potvrdio gradonačelnik Otoka Josip Šarić. Kazao je kako će se i kao saborski zastupnik založiti za to da se prihodi zadrže na postojećoj razini, a o svemu će se razgovarati s Ministarstvom financija.
I UDRUGA GRADOVA TRAŽI RJEŠENJE PROBLEMA
U Udruzi gradova drže da bi jedno od rješenja bila promjena modela izračuna fiskalnog izravnanja i određene tehničke korekcije. Iz internih se analiza vidi da je tamo gdje je došlo do pada stanovništva došlo i do značajnog pada prihoda. Neke su lokalne jedinice u međuvremenu i povećale svoje prihode zbog rasta gospodarstva, što znači da su fiskalne mjere ostvarile neki učinak, ali njihov rast opet djeluje negativno na sredstva fiskalnog izravnanja, jer kad se te dvije stavke uzmu u obzir, nastaju velike razlike u sredstvima izravnanja koja dobivaju. O svemu tome razgovarat će s Ministarstvom financija.
VUKOVAR REKORDER
Prema visini iznosa fiskalnog izravnanja u Hrvatskoj prednjači Vukovar s 42,1 milijun kuna osiguranih u državnom proračunu za 2022. Slijedi Slavonski Brod s 39,2 milijuna kuna, Đakovo s 34,5 milijuna. Za Vukovarsko-srijemsku županiju osigurano 29 milijuna kuna.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr