Pavo Baotić iz Bošnjaka godinama se uspješno bavi proizvodnjom vrhunskog meda, a sada je odlučio ozbiljnije pozabaviti i suhomesnatim slavonskim delicijama. Ta je proizvodnja, doduše, njihova obiteljska tradicija i kod Baotića je, znaju to najbolje njegovi prijatelji i znanci, oduvijek bilo dobroga kulena.Proizvodnju suhomesnatih proizvoda odlučili su proširiti i krenuti u veću preradu mesa. Rekonstruirali su objekt u svome dvorištu, uredili komoru i druge prostorije za rad kako bi udovoljili svim kriterijima koje mora imati registrirani proizvođač. Pri izradi tehničko-tehnološke dokumentacije pomogla im je i Vukovarsko-srijemska županija, posebice pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu Andrija Matić, što im je, ističe Pavo, puno značilo.
Okusi djetinjstvaSvoj su OPG, koji djeluje od 2007. godine, registrirali za dodatnu djelatnost, osigurali su preradbene kapacitete i krajem 2020. krenuli u posao. Plan je godišnje prerađivati do 100 komada svinja. Nabavljaju ih u Babinoj Gredi i u Rajevu Selu, odvoze u klaonice u Vrbanji i Cerni. Prerađuju ih prema čisto tradicionalnoj recepturi. To su, naglašava, ekološki prihvatljivi proizvodi, bez aditiva i konzervansa, pojačivača okusa, rađeni na potpuno prirodan način kako su ih radili naši stari. Kulen, kulenova seka, kobasica, šunka, čvarci, krvavice, švargl i svinjska mast delicije su koje Baotići nude tržištu i koje, ističe Pavo, kupcima vraćaju one prave, već zaboravljene okuse iz djetinjstva. Orijentirali su se na Zagreb na i jadransku obalu jer ta su tržišta usko vezana uz rad Udruge branitelja proizvođača Panonija, čiji je osnivač i predsjednik upravo taj svestrani Bošnjačanin.
Udruga je osnovana 2013., a okuplja branitelje i članove braniteljskih obitelji koji u svojim djelatnostima imaju registriranu proizvodnju slavonskih proizvoda i delicija: meda, sira, vina, voćnih rakija, suhomesnatih i drugih proizvoda te izrade tradicijskih rukotvorina, šlingeraja i zlatoveza. Iza njih je više od 70 uspješno organiziranih sajamskih manifestacija diljem Lijepe Naše – u Malom Lošinju, Crikvenici i Rijeci, Zagrebu, Zadru, Puli, Šibeniku, Dubrovniku, Vodnjanu, Bjelovaru, Varaždinu… Organiziraju ih u 12 gradova godišnje, uz tamburaše, slavonske delicije, čobanac, lepinjice…, a u nekim gradovima imaju i po dvije manifestacije.
Najveći interes kupaca, ističe Pavo, redovito je za suhomesnatim proizvodima.
I bez reklame- Za dobar kulen kupac se uvijek nađe, ali ne zaostaju ni naše druge mesne delicije. Čim ih vide, ljudi ih odmah poistovjećuju sa Slavonijom, tu i ne treba neka posebna reklama. Tržište nije zasićeno kvalitetnim domaćim proizvodima i potražnja je puno veća od ponude. Predlagao sam i našem načelniku da Općina izdvoji određena sredstva kojima će poticati ljude da se registriraju i počnu ozbiljnije baviti preradom mesa. Dosta sam na terenu, poznajem tržište i tu doista ima jako puno prostora, nema straha za plasman kvalitetnih tradicijskih proizvoda, a zarada neće izostati – ustvrdio je. Vjeruje da će se situacija s koronom uskoro popraviti i da će ponovno krenuti sajmovi, a oni su spremni.
Baotići razmišljaju i o otvaranju kušaonice, u kojoj će posjetiteljima na kušanje nuditi vlastite suhomesnate proizvode i pružiti gastronomski doživljaj na kućnom pragu.
U planu je i uređenje apartmana, čime bi zaokružili svoju ruralnu turističku priču.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr
