Čelnici općine Drenovci ne odustaju od zahtjeva za otvaranje graničnog prijelaza Račinovci – Jamena za cestovni promet putnika i robe, koji smatraju slamkom spasa za prometno izolirano i sustavno zapostavljeno rubno područje županjske Posavine, smješteno na tromeđi Hrvatske, BiH i Srbije, s kojeg se ljudi masovno iseljavaju u potrazi za boljim životom.
U ljeto 2018. u Šidu, u Srbiji, potpisan je sporazum između Općine Drenovci i Općine Šid o pokretanju zajedničke inicijative za otvaranje graničnog prijelaza Račinovci – Jamena, kojim bi nakon gotovo tri desetljeća komunikacije između pograničnih područja ona ponovno oživjela, a stvorila bi se mogućnost i za uspostavljanje nove suradnje.
Poticaj razvoju
Sporazum su potpisali načelnik Općine Jakša Šestić i predsjednik Skupštine Općine Šid Velimir Ranisavljević. Navedeno je da je novi prijelaz potreban zbog obostranog demografskog opstanka, poticanja ekonomskog razvoja i sigurnog reguliranja granice dviju država. Upućen je na postupanje vladama Republike Hrvatske i Republike Srbije.
Na srbijanskoj su strani prije nekoliko mjeseci krenuli u gradnju prilazne ceste za budući prijelaz, a radove financiraju Uprava za kapitalna ulaganja Vlade Vojvodine i Općina Šid. Tamošnji Sremskomitrovački portal javlja da će Hrvatska i Srbija vrlo brzo dobiti još jedan granični prijelaz, na kojemu se intenzivno radi, i da će njegovim stavljanjem u funkciju stanovnici Jamene do Hrvatske imati samo četiri kilometra, a danas preko najbližeg graničnog prijelaza, Batrovci, imaju 80 kilometara. Prenose i izjavu Zorana Semenovića, zamjenika predsjednika Općine Šid, koji napominje da s hrvatske strane, od sela Račinovci do srbijanske granice, već postoji asfaltna cesta, pa će se, kada se okončaju radovi na području Jamene, što se očekuje u listopadu, spojiti obje strane granice. To će, najavio je, biti peti granični prijelaz u toj općini s Hrvatskom, koji će znatno pridonijeti otvaranju zapadnog dijela Srbije i za 15-ak kilometara skratiti mu put do Brčkog. Očekuje da će na njega biti usmjeren veći dio putničkog prometa, što će znatno rasteretiti ostale prijelaze.
Načelnik Općine Drenovci Jakša Šestić jučer nam je kazao da ga je kontaktirao kolega iz Šida i upoznao s aktivnostima koje provode.
Cvelferija zapostavljena
- Tražit ću sastanak u Vladi RH sa samo jednom točkom dnevnog reda: otvaranje graničnog prijelaza Račinovci – Jamena. On je od vitalnog značenja za naše područje, koje je nakon Domovinskog rata i stjecanja samostalnosti Hrvatske ostalo odsječeno i prekinute su nam sve dotadašnje veze. Rat je već odavno završen, a mi smo i dalje slijepo crijevo. U Strošincima i Račinovcima, selima na granici sa Srbijom, kraj je puta. Putnicima ne preostaje drugo nego okrenuti se i vratiti, jer u susjednu se državu ne može – zaključuje.
Lokalni čelnici s obje strane granice godinama upozoravaju na nužnost otvaranja pograničnih prijelaza i prometnog koridora koji bi ljudima otvorili vrata prema Jameni, Moroviću, Šidu i omogućili komunikaciju s tim dijelom Vojvodine i obrnuto, a stanovnicima Srbije znatno skratili put do Brčkog. Uspostava komunikacije ljudi i omogućavanje protoka robe i dobara, ističu stanovnici Cvelferije, koji se smatraju zapostavljenima i zakinutima u odnosu prema drugim dijelovima Hrvatske, imali bi višestruke koristi za to područje. I dok su na vukovarsko-iločkom području koridori otvoreni i pogranični prijelazi prema Srbiji već odavno u funkciji, napominje Šestić, na desnoj strani granice, u duljini od 28 kilometara, od Lipovca prema selima Cvelferije, od autoceste A3 do rijeke Save, nema ni jednog prijelaza.
No unatoč svim iznesenim argumentima, sudeći prema informacijama iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, zasad će do daljnjeg tako i ostati. Račinovce i Jamenu i dalje će dijeliti betonski stupovi, a susjedi s dviju strana granice moći će, čini se, još dugo samo mahati jedni drugima.
NUŽNE IZMJENE MEĐUNARODNOG UGOVORA
U MUP-u objašnjavaju da je za otvaranje novih prijelaza potrebna izmjena međunarodnog ugovora, Sporazuma o pograničnom prometu s Republikom Srbijom i definiranja Uredbe o graničnim prijelazima, a taj postupak obuhvaća i prethodno pokretanje pregovora između dviju država kako bi se postigla suglasnost o predloženim izmjenama. Naime, 1. srpnja 2013., nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, sporazum iz 1997. prestao je vrijediti jer nije bio usklađen sa zakonodavstvom EU-a. A Republici Hrvatskoj sada je prioritet ulazak u šengenski režim.
Marija Lešić Omerović
Glas-slavonije.hr