(Foto: gordan panić/ARHIVA)
Najveći iznos, 4,7 milijuna kuna, Uprava šuma Vinkovci uplatila je na račun Općine Nijemci, najmanje Općini Lovas – 1119 kuna
ŽUPANJA – Šumski je doprinos mnogim lokalnim jedinicama važan izvor prihoda, posebice nakon stupanja na snagu novog zakona o šumama, 2018. godine, kojim su iznosi šumske rente znatno povećani, pa je pojedinim općinama prihod od šumske rente jedan od glavnih izvora potrošnje. Hrvatske šume novac uplaćuju općinama i gradovima na čijem su području šume koje eksploatiraju, u visini od pet posto prodajne cijene proizvoda na panju (prije je bilo 3,5 posto), a deset posto onima sa statusom potpomognutih područja.
Ovisi o sječi
Uprava šuma Podružnica (UŠP) Vinkovci u 2021. godini isplatila je 23.192.111 kuna šumskog doprinosa, kojim je “podebljala” 33 lokalna proračuna. U posljednjih sedam godina prosjek je iznosio 13.151.650 kuna. Usporedbe radi, 2017. isplaćene su im 6.777.084 kune. Sredstva se uplaćuju na poseban račun grada ili općine na čijem je području obavljena sječa šume i koriste se isključivo za financiranje izgradnje komunalne infrastrukture. Radi namjenskog korištenja i kontrole utroška lokalne jedinice dužne su donijeti program utroška tih sredstava.
Najveći je iznos UŠP Vinkovci lani isplatio na račun Općine Nijemci – 4,74 milijuna kuna i Grada Otoka – 3,68 milijuna kuna. Slijede općine Gradište s 2,2 milijuna kuna, Bošnjaci s 1,9 milijuna kuna i Gundinci s 1,6 milijuna kuna, a po 1,5 milijuna kuna uplaćeno je Gradu Županji i Općini Gunja. Približno 1,4 milijuna kuna dobila je Općina Mikanovci, a nešto više od milijun kuna uprihodila je Vrbanja. Ostali isplaćeni iznosi šumskog doprinosa, ovisno o obavljenoj sječi, kreću se od nekoliko stotina i nekoliko desetaka do nekoliko tisuća kuna, a najmanji iznos, samo 1119 kuna, dobila je Općina Lovas. Manje od 2000 kuna lani su uprihodili još Vođinci i Trpinja. Šumski doprinos za 2022. godinu planiran je u iznosu od 25.345.350 kuna.
Visinom isplaćenih sredstava pojedini lokalni čelnici ipak nisu zadovoljni. Među njima je i općinski načelnik Drenovaca, Josip Nasurović. Ta je općina na istoku županjske Posavine, koja pod šumom ima gotovo 11 tisuća hektara, na ime šumskog doprinosa lani uprihodila 906.277 kuna, a u prvom kvartalu ove godine samo 250.000 kuna.
Drenovci nezadovoljni
Podsjeća da su u 2020. prihodi od šumske rente iznosili 3,8 milijuna kuna, u 2019. bili su 4,2 milijuna kuna, a u posljednjih godinu i pol znatno su srezani. Naglašava da jednoj nerazvijenoj i godinama sustavno zapostavljanoj općini na graničnom i prometno izoliranom području Hrvatske ta sredstva puno znače. Kazao je da će iz Hrvatskih šuma tražiti objašnjenje o razlozima tolikog smanjenja sječe i prihoda na tom području. I njegov je prethodnik godinama upozoravao da bi iznos šumskog doprinosa trebao biti viši i da bi način njegova obračuna trebao biti mješavina fiksnog iznosa po hektaru šumske površine i postotak posječene mase, ali isključivo prema tržišnim vrijednostima.
Voditelj UŠP-a Vinkovci Krasnodar Sabljić objašnjava da je u okviru utvrđene desetogodišnje osnove gospodarenja, koju je potvrdilo i odobrilo Ministarstvo poljoprivrede, propisan i plan sječa koji treba ispuniti u deset godina u pojedinoj katastarskoj općini. Riječ je, ustvrdio je, o dovršnim sijekovima u oplodnim sječama, gdje je i prihod najveći. “Točno se zna koliko tko u deset godina treba dobiti od šumskog doprinosa. Načelnički mandat traje četiri godine i razumijem da je svakome cilj u tome vremenu što više uprihoditi, ali plan sječe za svaku godinu ovisi o više pokazatelja”, ustvrdio je. Dodaje da je sve transparentno, da se sve radi kako je i propisano, što inspektorat strogo kontrolira, i da nitko neće niti smije ostati uskraćen. Navodi primjer Grada Otoka, na čijem je području dosta sječa, ali je to katastarska općina Donje Novo Selo, koja pripada Općini Nijemci, pa šumsku rentu dobivaju Nijemci.
A ove će godine, napominje, dosta uprihoditi i Grad Županja.
VELIKI JE PROBLEM LOŠ UROD ŽIRA
Za donošenje plana sječe bitan je urod žira i ne može se krenuti u sječu ako šuma nije obnovljena. “Posljednjih nekoliko godina kalkuliramo jer nema uroda žira, posljednji je bio 2019., i siječemo samo ono što moramo, i gdje možemo pošumiti”, kaže Sabljić. Imaju pripremljenih 1000 hektara površina i da je urod žira normalan, godišnje bi, kaže, obnavljali od 250 do 300 hektara. “Ako ove godine urod bude dobar, pokrit ćemo sve ono što posljednjih godina nismo zbog nedostatka sadnog materijala, jer pitanje je kada će sljedeći put opet roditi”, zaključuje.
Marija Lešić Omerović
Izvor: glas-slavonije.hr